NASTAVLJENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA: Živuće Loborce usporedit će sa starim Loborcima iz 6. stoljeća
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centar za srednjovjekovna istraživanja i ove su godine nastavili sa zaštitnim radovima koji prate i
arheološka istraživanja kod Crkve Majke Božje Gorske u Loboru
Taj lokalitet slovi za jedan od najvažnijih starohrvatskih lokaliteta. U ovih 19 godina koliko traju istraživanja na lokalitetu najstarijeg marijanskog svetišta sjeverne Hrvatske pronađen je starohrvatski pleter, kontinuitet gradnje šest crkava od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII- IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII. stoljeću.
Studenti pod vodstvom voditelja arheoloških istraživanja dr. Krešimira Filipeca u srpnju su
radili iskope za potrebe drenaže oko svetišta sa sjeverne strane. Nastavljen je pronalazak grobova iz 10. i 11. stoljeća koji će biti uključeni u projekt proučavanja bioarheološke populacije od 6. do 19. stoljeća pod nazivom Lobor – središte moći. Prema riječima dr. Filipca, u selu će potražiti individue, naravno uz njihovo dopuštenje, a čije se prezime spominje do konca 16. stoljeća i usporediti je s arheološkom populacijom od 6. do 19. Stoljeća. Rad na znanstvenom dijelu, proučavanju populacije Lobora, započeo je još prije godinu dana, kada je napravljena facijalna rekonstrukcija muškarca koji je u Loboru živio u 9. st., i otkrivene neke njegove navike, između ostalog da vino nije pio niti ga poznavao.
Ne proučavamo samo plemićku populaciju, već i obične ljude, odnosno profil ljudi preko antropološkog materijala od 6. do 19. st. Želimo doznati karakteristike te bioarheološke populacije, odnosno želimo vidjeti postoje li određene sličnosti, kontinuitet među ljudima, mogu li se vidjeti neke navike u smislu miljea u kojem su živjeli, uvjeta u kojima su radili. To radimo DNA i raznim drugim analizama, koristimo moderne tehnike i tehnologije – pojašnjava dr. Filipec. Ovogodišnja su istraživanja, dodaje, interesantna, jer su dala dobar antroploški materijal i novih 30 - ak grobova koji će upotpuniti sliku.
– Raspolažemo s 1200 uzoraka, što je ovog časa najbolji uzorak koji uopće postoji u Hrvatskoj za istaživanje određenih populacija. Plan nam je usporediti te populacije sa živućim ljudima, što znači da ćemo možda iduće godine, uz sve potrebne bio - etičke dozvole, napraviti analizu ljudi koji žive na loborskom području, da se usporede sa starim populacijama. Jedan od kriterija će biti da se prezime ljudi koje ćemo moliti za dobrovljce spominje najkasnije do konca 16. st. Ta bioarheološka pomogla bi u genetskom istraživanju hrvatske populacije koja je do sada vođena na premalom uzorku i s vrlo sumnjivim podacima - pojašnjava dr. Filipec. Tako će se saznati gdje su stari Loborci rođeni, gdje su živjeli, jesu li živjeli u dobrim ekološkim uvjetima, jesu li radili, jesu li se mučili, od čega su bolovali, a neka otkića mogu pomoći i u biomedicinskim područjima, odnosno u ranoj detekciji određenih bolesti – ističe značaj zanimljivih istraživanje dr. Krešimir Filipec.
