Krapinsko – zagorska županija dodijelila 215 tisuća kuna za 43 tradicijska umjetnička obrta

'Treba nastaviti naš put, a to nije samo 14 radnih nedjelja, nego radne nedjelje svima nama koji živimo uz Svetište', rekla je predsjednica Ceha tradicijskih obrta KZŽ Vlasta Hubicki

Pomoć obrtima koji održavaju našu tradiciju 15.JPG

U petak je u Mariji Bistrici održana konferencija za medije na temu financijskih potpora Krapinsko – zagorske županije vlasnicima tradicijskih obrta. Podsjetimo, ovaj je natječaj raspisan u travnju ove godine i vezan je uz korona krizu (Javni poziv Mjera COVID 19 za dodjelu bespovratnih sredstva za obrtna sredstva tradicijskim i umjetničkim obrtima na području Krapinsko-zagorske županije). Korisnici potpore su mogli biti obrti koji obavljaju djelatnost na tradicijski način uporabom tradicijskih materijala i tehnologija, koji za su registrirani i posluju najmanje tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva i koji su namjenski opravdali bespovratna sredstva dobivena od strane Krapinsko-zagorske županije u prethodnom periodu. Iznos potpore iznosi 5.000,00 kn, a ostvarilo ju je ukupno 43-oje korisnika.

 

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić rekla je kako su odobrene 43 pomoći, pa je Županija u osigurala 215 tisuća kuna, po 5 tisuća za sve kojima je pomoć odobrena. Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško zahavlio je Županiji što je našla dodatna sredstva za obrte koji su bili u poteškoćama zbog koronavirusa.

 

Načelnik Općine Josip Milički obavijestio je da će i Općina pomoći obrtima koji su bili zatvoreni za vrijeme pandemije, a uz pomoć države, stari zanati su ovu prvu krizu uspjeli prebroditi. Ujedno je zahvalio nacionalnom Stožeru na odluci da tradicijski obrti ponovno mogu raditi. Ovom događaju prisustvovalo je i desetak dobitnika potpore, uglavnom iz Marije Bistrice, a potpore su simbolično uručene Ivici Mesaru, Jasni Bogović Pavlina i Gordani Mahmet Habazin, koja je zahvalila na potpori. 

 

- To na jaku puno znači u ovo vrijeme, kada smo nažalost zbog pandemije morali biti zatvoreni. Zahvaljujem se i na trudu koji su uložili da radimo i neradnim danima i blagdanima, i to nam jako puno znači, jer to je tradicija u ovom Svetištu. Mi smo vezani uz hodočasnički turizam i drugačije ne možemo opstati – rekla je.

 

Jasna Bogović Pavlina istaknula je da će ove  puno značiti, jer se jako osjeti pad prometa i otkazane su narudžbe.

 

- Nadam da je to samo prvi korak, s obzirom da naši tradicijski i umjetnički obrti doživljavaju teške trenutke, i inače, bez obzira na ovu krizu – rekao je Ivica Mesar.

 

Vlasta Hubicki, predsjednica Ceha tradicijskih obrta,  podsjetila je da KZŽ od 2006. godine ima liniju za tradicijske obrte. - Uvjeti ove korone su bili ti da su sredstva isplaćena kao pomoć, ali ne samo tradicijskim i umjetničkim obrtima, dakle medičarima, licitarima i proizvođačima dječjih igračaka, nego svim tradicijskim obrtima u KZŽ. Mislim da smo prva županija, koja je tako odreagirala i hvala lijepa. Hvala lijepa što već od 2006.  se nastavlja taj niz – rekla je Hubicki. – Treba nastaviti naš put, a to je ne samo 14 radnih nedjelja, nego radne nedjelje svima nama koji živimo ovdje uz Svetište, ali i svima koji su dio manifestacija i svih tradicija u našem kraju. Druga stvar je da se izuzmemo iz Zakon o trgovini na neki način i da idemo prema turističkom sektoru i najvažnije je: Pozivam sve koji su imali namjeru doći u Mariju Bistricu da dođu i da oslade nepce medenjacima, da popiju čašu gvirca, da kupe svijeću i zapale i da odnesu srce na koje piše vrnul' bum se na Bistricu – rekla je Hubicki.

 

Marija Bistrica je sigurno najjači centar u Hrvatskoj kada su u pitanju tradicijski obrti i nije bez razloga da su ti obrti zaštićeni kao nematerijalna kulturna baština na listi UNESCO-a, istaknuo je župan Kolar. - Ove godine zbog korone smo odlučili da svi registrirani tradicijski obrti zaslužuju financijsku pomoć, jer biti zatvoren i ne raditi tako dugo vrijeme, je nešto što su teško podnijeli i obrti koji imaju puno veći promet i veću maržu. A kod tradicijskih obrta to je još puno teže i zbog toga smo se odlučili ove godine na ovakav potez – istaknuo je župan, apelirajući na one koji donose odluke da moraju gledati regionalno te specifičnosti i potrebe pojedinih obrta.

-S obzirom na gospodarsku štetu koju je korona virus već nanio, a pitanje je što će još biti i kakva će biti jesen, izuzetno je bitno da odluke koje se sada donose budu precizne i da omoguće svima onima koji žele raditi, da u ovo otežanim uvjetima gospodarske djelatnosti i rade. To je naša zamolba, poruka i sugestija – rekao je zagorski župan.

 

 

NAjčitanije