U Mariji Bistrici održan stručni skup ''Poslijepotresna obnova kulturne baštine''

U petak, 1. listopada, u sklopu obilježavanja ovogodišnjih Dana europske baštine, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i Konzervatorskog odjela u Krapini održan je u Mariji Bistrici stručni skup posvećen poslijepotresnoj obnovi kulturne baštine. Na skupu je sudjelovalo 40-ak stručnjaka različitih profesija, uključenih u postupke obnove, od djelatnika Ministarstva kulture i medija, konzultanata za prijavu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova, konzervatora iz Konzervatorskih odjela u Sisku, Karlovcu, Zagrebu, Bjelovaru i Krapini, projektanata, restauratora i župnika s područja Krapinsko-zagorske županije. Riječima dobrodošlice na početku se skupu obratio domaćin i suorganizator događanja, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta, preč. Domagoj Matošević, naglasivši potrebu za međusobnim razumijevanjem i suradnjom svih sudionika u projektima poslijepotresne obnove, s obzirom na krajnji zajednički cilj, a to je obnovljena i očuvana kulturna baština.

U KZŽ u potresima u 2020. oštećeno 77 kulturnih dobara

U uvodnom izlaganju, pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini, mr. sc. Lana Križaj govorila je o razmjerima oštećenja koje su potresi prouzročili na području Krapinsko-zagorske županije te navela podatak da je u potresima koji su u 2020. godini pogodili središnju Hrvatsku, na području županije oštećeno 77 kulturnih dobara. Ukazala ja na moguće izvore financiranja obnove oštećenih objekata te iznijela informacije o sredstvima osiguranim u 2020. putem više natječaja Ministarstva kulture i medija, u ukupnom iznosu od 75.605.655,82 kn, od čega je većina sredstava u iznosu od 70.096.905,82 osigurana putem Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i to za ukupno 13 programa koji su već u provedbi, s rokom izvršenja 30.05.2022. g.

Radi se o sredstvima iz Fonda solidarnosti EU, dok je manji dio sredstva u iznosu od 5.508.750,00 kn osiguran iz Državnog proračuna RH. Naglasila je da se očekuje raspis sljedećeg natječaja za osiguranje sredstava iz Fonda solidarnosti EU za provedbu mjera zaštite kulturne baštine koja je stradala u petrinjskom potresu, kojim je bio najjače pogođen zapadni dio Krapinsko-zagorske županije (Veliko Trgovišće, Strmec, Klanjec, Zagorska Sela, Tuhelj, Velika Erpenja, Pregrada, Kostel, Gornja Plemenšćina) te uputila potencijalne prijavitelje u preduvjete koje moraju zadovoljiti i korake koje moraju pravovremeno poduzeti, kako bi se mogli natjecati za ta sredstva. Na skupu je sudjelovala i direktorica konzultantske tvrtke u području korištenja fondova Europske unije Plavi partner d.o.o., mr. sc. Marija Tufekčić, koja je govorila o dosadašnjim iskustvima u provedbi odobrenih programa financiranih sredstvima EFS-a i izazovima s kojima se pri tom susreće, a to su prije svega kratki rokovi za dovršetak programa, nejasnoće i nedorečenosti u uputama za prijavitelje, nedostatni kapaciteti TOPFD-a (Tijela odgovornog za provedbu financijskog doprinosa) te zastoji u provedbi programa zbog dugotrajnog postupka financijsko-tehničke kontrole. Nakon toga uslijedile su prezentacije triju projekata financiranih sredstvima EFS-a koji su već u provedbi na području KZŽ-a, koje su predstavili sami projektanti odnosno restauratori, a to su Projekt obnove konstrukcije kapele sv. Marije Magdalene (Hrvoje Podnar, dipl. Ing. građ., „Intrados projekt“ d.o.o.), Projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcije Župne crkve sv. Andrije Apostola (Antonio Maglov, dipl. ing. građ., „Konstrukta“ d.o.o.) te Konzervatorsko-restauratorski radovi na kamenim i dekorativnim elementima glavnog pročelja bazilike Majke Božje Bistričke (Ivan Duraković, dipl. rest.-konz. umjetnina, kipar i Goran Koprek, dipl. rest.-konz. umjetnina, kipar, „Modulor modeli“ d.o.o.).

U Svetištu MBB obnova i zbog požara

Skup je završio prezentacijom projekta rekonstrukcije opožarenih gospodarskih zgrada u Mariji Bistrici (dr. sc. Dubravko Bačić, dipl. ing. arh. i Višeslav Franić, dipl. ing. arh., „Radionica arhitekture Franić“ d.o.o.) te obilaskom samog gradilišta pod stručnim vodstvom konzervatora Igora Cindrića, dipl. ing. arh., višeg stručnog savjetnika iz Konzervatorskog odjela u Krapini. Sudionici su skup ocijenili korisnim i konstruktivnim, posebice u trenutku kada je pušten u javnu raspravu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i zagrebačke županije, Sisačko-moslavače županije i Karlovačke županije s konačnim prijedlogom zakona, a u očekivanju tzv. “petrinjskog”natječaja. Od onoga što je na skupu istaknuto kao jedan od vodećih izazova provedbi projekata obnove financiranim iz Europskog Fonda solidarnosti, srećom je već uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Zakona, a to je ukidanje financijsko-tehničke kontrole kao bitnog usporivača provedbi programa. Kao drugi nepremostivi problem, a o čemu su već povedene brojne rasprave i oko čega postoji konsenzus na najvišim stručnim razinama, jest potreba snižavanja propisane protupotresne razine obnove za zaštićena kulturna dobra s Razine 3 na Razinu 2, jer je trenutno propisanu Razinu 3 na većini kulturnih dobara nemoguće postići, bez narušavanja i ugrožavanja njihovih spomeničkih svojstava, koja bi, radi postizanja propisane mehaničke otpornosti i stabilnosti, u tom slučaju bila nepovratno izgubljena. Stoga je dana podrška svim naporima poduzetim u tom smjeru da se to pitanje uredi zakonskim i podzakonskim propisima, na čemu već radi Međunarodno Stručno-savjetodavno povjerenstvo za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske, osnovano na inicijativu i odlukom ministrice kulture i medija - Prijedlog unaprjeđenja postojećih nacionalnih propisa za potresnu otpornost građevinskih konstrukcija zgrada sa statusom kulturnog dobra.