PROJEKT GEOFOLK: Dvije obitelji iz KUD – ova Pregrada i Krapinske Toplice ponosno predstavile zagorske narodne nošnje
U Brezničkom Humu održano je fotografiranje osoba u narodnim nošnjama Lijepe naše za nadaleko poznati i priznati projekt Geofolk, koji predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografija ljudi iz različitih krajeva svijeta u narodnim nošnjama
Proteklog je vikenda u Brezničkom Humu održano fotografiranje osoba u narodnim nošnjama Lijepe naše za nadaleko poznati i priznati projekt Geofolk. Projekt Geofolk predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografija ljudi iz različitih krajeva svijeta u narodnim nošnjama. Osnovao ga je rumunjski fotograf David Botond, kojem je ovih dana, u Bruxellesu, Europski parlament uručio nagradu Europskog građanina 2021. godine. Geofolk je među 28 projekata nagrađenih na europskoj razini, a uključuje izvanrednu zbirku fotografija koja ujedinjuje tradiciju i kulturu. Zbirka prikazuje, divi se i čuva identitetske elemente zajednica, žena, muškaraca i dječjih nošnji iz cijeloga Svijeta. Botond je snimio oko 100.000 fotografija i obradio više od 30.000 njih te postavio izložbu, koja u duljini od 54 metra predstavlja 1700 narodnih kostima iz cijelog svijeta. Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju 240 nacionalnosti. Izložbu je bilo moguće razgledati u Brezničkom Humu u sklopu martinjskih dana, kojima je obilježen i Dan Općine.
U suradnji sa Zajednicom amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, nošnje naših krajeva, tzv. „bijelog Zagorja“ nazvanog po pretežito bijelim nošnjama, ponosno su predstavile dvije obitelji iz KUD-a Pregrada i KUD-a „Zlatko Baloković“ iz Krapinskih Toplica. Uvjet da se pristupi projektu, bilo je sudjelovanje žensko-muškog para u autentičnim nošnjama kraja iz kojeg dolaze, a svakako je poželjan bio i prikaz dječjih nošnji-ukoliko je moguće.
U opisu nošnji, koji je također bio obavezan za sudjelovanje u projektu, iz KUD-a Pregrada naveli su: “Nošnje ovog kraja poznate su po svojoj bjelini i čipki, šivane su od domaćeg platna koje se dobivalo od konoplje ili lana te ukrašavane samo bijelom ručno rađenom čipkom. Na pregradskoj nošnji nema nikakvih vezova u boji. Upravo zbog toga ženama je bilo izrazito važno da nošnja bude čista, uredna i lijepo „nafaldana“. Mala djeca, i dječaci i djevojčice, nosila su tzv. plahtaču do vremena polaska u školu. Po polasku u školu djeca dobivaju odjeću kao i odrasli, djevojčice bluzu i nabranu suknju s faldama i pregačom, a dječaci hlače i rubače.“
Iz KUD-a „Zlatko Baloković“ Krapinske Toplice za predstavljanje na Geofolku su odabrali svečanu, žensku, zagorsku, narodnu nošnju izrađenu još davnih 1920-ih, a sastoji se od rukavca, janjke, podsuknje, fertuna i lajbeca. Izradila ju je Marija Lovrečić, rođena Očić, a možemo reći da zorno prikazuje sliku i društveno stanje ondašnjeg vremena u kojem je veliki odjek pružila tadašnja Radićeva Hrvatska seljačka stranka što je vidljivo u izvezenim detaljima hrvatske trobojnice na rukavcima. Crveni lajbec (prsluk), ukrašen crvenim, bijelim i plavim vezom te plavim obrubom, svakako je još jedan detalj koji uvrštava ovu nošnju među raritete koje je vrijedno paziti i čuvati od mogućeg zaborava.
Muška zagorska narodna nošnja sastoji se od rubače (košulja), gača (hlače), lajbecac(prsluk), škrljaka (šešir) i kožnog remena, koji nije obavezan u svim prilikama, a na nogama se nose škornji odnosno čižme ili crne cipele na vezanje. - Projekt Geofolk značajan je za očuvanje svjetske kulturne baštine te ovim sudjelovanjem možemo biti ponosni što će i kulturno blago Hrvatskog Zagorja i Krapinsko-zagorske županije biti prikazivano na izložbama diljem svijeta, navodi Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije.
