Prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma s mališanima u „Radobojskom trnacu“

Kako nam je proljeće zakoračilo na vrata, djeca iz Dječjeg vrtića Škrinjica, Radoboj posjetila su Radobojski trnac kako bi istražila promjene u prirodi koje se događaju s dolaskom proljeća. Na taj način obilježio se Svjetski dan zaštite šuma, a ujedno i prvi dan proljeća. Uz pomoć odgojitelja Dječjeg vrtića Škrinjica Radoboj, djelatnika Općine Radoboj i djelatnika Javne ustanove Zagorje Zeleno mališani su saznali zašto su šume važne i što možemo učiniti kako bismo ih zaštitili. Djecu su aktivno opažala promjene u prirodi, naučili ponešto o šumama, cvijeću, pticama, kukcima, biljkama i životinjama te o važnosti zaštite i unaprjeđenja čovjekovog okoliša.

Posebno su istražila solitarne pčele, specifične stanovnike Radobojskog trnaca, koji se razlikuju od pčela medarica. Ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju radilice ni maticu, nego sve rade same. Miroljubive su, ne ubadaju i ne proizvode med. Solitarne pčele surađuju s pčelama medaricama te se njihovim zajedničkim radom povećava broj zametnutih plodova u voćnjacima. Svjetski dan zaštite šuma obilježava se svake godine 21. ožujka i taj dan predstavlja priliku da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite.

Djeca Dječjeg vrtića Škrinjica, Radoboj s ciljem bogaćenja doživljaja, iskustava i znanja o biljnom i životinjskom svijetu, proučavala su dio biljnog i životinjskog svijeta te su pokušala saznati odgovore na pitanja: tko sve živi u šumi, kakve vrste šuma su tipične za naše krajeve, koje životinje u šumi žive, koji su dijelovi stabala i čemu služe, zašto su nam šume važne te što se u šumi ne smije raditi. Na taj način se doprinosi povećanju svijesti kod djece o očuvanju šuma i šumskih ekosustava, a ujedno mališani su svoj vrtićki dan proveli u prirodi. Djeca su se veselila sobicama pčela, voćkama u cvatu, cvrkutu ptica, mirisu cvijeća, prvim kukcima na stablima i u travi.

Tokom prošlogodišnje akcije “Zasadi stablo, ne budi panj“, u kojoj su sudjelovala i djeca iz Dječjeg vrtića “Škrinjica“, u Radobojskom trnacu zasađeno je četrnaest stabala lješnjaka. Posjet trnacu djeca su iskoristila da provjere kako napreduju lješnjaci, a ovom prilikom svaki od njih posvojio je jedan lješnjak, koji je dobio njihovo ime, te će ih u budućnosti posjećivati i pratiti njihov daljnji razvoj i napredovanje.