Vrijedni radobojski nalazi govore o zanimljivoj povijesti Zagorja
U organizaciji Općine Radoboj i Muzeja Radboa u Centru za prirodu, Radoboj zanimljivim predavanjem obilježeno svetkovanje Sv. Barbare. Sv. Barbara zaštitnica je svih mjesta koja su nekad bila rudarska, pa tako i Radoboja, svjetski poznatog po rudniku sumpora i ugljena i bogatstvu fosila. Predavanje „Rudna i fosilna bogatstva radobojskog kraja“ s početkom u 18:00 h održao je prof. dr. sc. Marijan Kovačić iz Geološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Prof. Kovačić na interesantan je način posjetiteljima predstavio geološku povijest i posebnosti radobojskog kraja čija su se rudna i fosilna bogatstva formirala u razdobljima Paleozoika, prije 299 milijuna godina i u periodu Miocena, prije 23 milijuna do 5,3 milijuna godina. Osvrnuo se na značajnost rudnih bogatstva, s posebnim naglaskom na sumpor koji je 1851. godine bio izložen na izložbi „The Great Exibition of the Works of Industry of All Nations“ u Londonu i 1864. godine na Prvoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu.
Prof. Kovačić ukazao je na značaj smeđeg ugljena visoke kvalitete koji se u Radoboju iskapao od druge polovice 19 .st. do sredine 20. st. Uz spomenuti sumpor i ugljen rudno bogatstvo Radoboja bila je i bentonitna glina pronađena na tri lokacije u Radoboju, međutim nikad detaljnije istraživana ni eksploatirana. Osim rudnih bogatstva Radoboj se može podičiti rijetkim fosilima flore i faune od kojih je najznačajniji fosilni list vinove loze starosti od 12 do 14 milijuna godina, najstariji fosil lista vinove loze u Europi. Bogatstvo fosila priča nam jedinstvenu priču kako se na prostoru Radoboja izmjenjivala umjerena i suptropska klima uz bujnu vegetaciju koja je rezultat brojnih fosila cimeta, avokada, eukaliptusa, pamuka, lovorovog lista i ostalog bilja uz iznimno rijetke nalaze kukaca koji danas ovdje više ne postoji.
Ovim predavanjem usmjerena je pozornost na vrijednost radobojskih nalaza od kojih se jedan dio nalazi u Muzeju Radboa i koji nam govore o zanimljivoj povijesti Radoboja i Hrvatskog zagorja kada je nekad davno ovdje bilo Panonsko more, a klima posve drugačija.
