Naš Marko Vešligaj u Europskom parlamentu: Borba za jednakost, ruralne zajednice i manje sredine

Jedini ste Zagorec u Europskom parlamentu. Koliko možete od gore učiniti za Zagorje?

Europa nam pruža mnoge prilike i kao zastupniku u EP-u jedan od mojih fokusa će svakako biti borba za manje sredine i ruralne jedinice, a tu spada i naše Zagorje. Od dostupnih programa trenutačno, u razdoblju 2021.–2027., ističe se program "Europa bliža građanima", koji podržava održivi razvoj ruralnih područja kroz lokalne inicijative i pristup odozdo na gore. Ima za cilj osnažiti lokalne vlasti i omogućiti financiranje projekata koji najbolje odgovaraju potrebama lokalnih zajednica i nadam se da ćemo osigurati da naši Zagorci imaju puni pristup ovim sredstvima i prilikama.

Europske politike i fondovi su tu upravo zato da se rješavaju problemi građana i da se razvoj država članica dovede na maksimum. Kohezijska politika ključna je za ravnomjerni ruralni razvoj kao glavna investicijska politika EU-a. Njezin rezultat je smanjivanje razlike među regijama, poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Ta politika mora ostati u fokusu i to je nama posebice važno za Zagorje.

Kao gradonačelnik, svjestan sam izazova u povezivanju lokalnih zajednica s EU politikama, i baš zato već uključujem lokalne čelnike u izradu nacrta nove Kohezijske politike i veselim se njihovom doprinosu, kako bismo mogli u nove prioritete financiranja uvrstiti sve ono što je važno građanima. Jedino suradnjom možemo osigurati da EU ostane zajednica mira i prosperiteta za svakog građanina. A moja vrata su uvijek otvorena.

Nulta tolerancija na nasilje nad ženama 

Potpredsjednik ste Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost iz redova Socijalista i demokrata. Europski institut za rodnu ravnopravnost objavio je novi indeks ravnopravnosti, na kojem je Hrvatska pala za četiri mjesta? Kako to komentirate?

Hrvatska je među najgorim europskim državama kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti i položaju žena. Na 24. smo mjestu od 27. država EU. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. U odnosu na 2023. godinu prestigli su nas Češka, Slovačka, Cipar, Estonija… Očito je da Vlada RH ne čini dovoljno kako bi se poboljšao položaj žena. Neugodno je da nas Europski institut za rodnu ravnopravnost svake godine upozorava na činjenicu da je naš rezultat kontinuirano ispodprosječan. To ukazuje na sistemske probleme u nizu područja; od tržišta rada do sudjelovanja žena u političkim procesima i donošenju odluka. Recimo premali je broja žena na čelu ministarstva i u Hrvatskom saboru, na pozicijama gdje se odlučuje. Žalosno je da je tako i moramo to promijeniti.

Europski parlament je usvojio dvije važne direktive, onu o suzbijanju nasilja nad ženama i onu o transparentnosti plaća kako bi se smanjio takozvani rodni jaz u plaćama. Što one konkretno znače?

Iznimno su važne obje direktive i Hrvatska ih mora implementirati u svoje zakonodavstvo. S direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama, relativno sam zadovoljan, jer ima nedostatke, poput izostavljanja silovanja kao kaznenog djela na razini EU. Komisija je predložila da svaki seksualni čin bez izričitog pristanka bude kažnjiv, no ta je odredba na kraju uklonjena, što smatram ozbiljnim propustom koji moramo ispraviti. Ne smijemo relativizirati seksualno nasilje niti odustati od principa "samo DA znači DA". 

Također, društvo mora snažnije osuđivati nasilnike, bez opravdanja koja smo mogli čuti kod nas, poput „tako vam je to u braku“. Nažalost, i institucije prečesto zakazuju, dodatno traumatizirajući žrtve. Mnogo je strašnih iskustava žena koje sam čuo, što potvrđuje da je sustavna promjena nužna. Naša uloga u Europskom parlamentu nije samo donošenje boljih zakona, već i inzistiranje na ovoj temi u javnosti kako bi se stvorilo društvo koje ne tolerira nasilje. 

Što se tiče direktive o transparentnosti plaća, 15. studenog je Dan jednakih plaća. Na taj dan žene počinju raditi besplatno do kraja godine, u odnosu na muškarce zbog razlike u plaćama za istovrijedna radna mjesta. Za svaki euro koji muškarac zaradi, žena zaradi 0.87. Apsurdno, no statistika ne laže. Hrvatska će morati prihvatiti Direktivu Europske unije i osigurati izjednačavanje plaća muškarca i žena do sredine 2026. godine, no pitam se zašto čekati toliko i pustiti da žene još nekoliko mjeseci rade besplatno u usporedbi sa svojim muškim kolegama?

Inicijator ste usvajanje rezolucije "Sigurno mjesto za žene" u Hrvatskoj. Usvojena je u mnogim jedinicama lokalne samouprave, pritom je naša Krapinsko-zagorska županija prva koja ju je prihvatila. Je li ona donijela promjenu?

Cilj inicijative je da se usvajanjem rezolucije „Sigurno mjesto za žene“ („Safe Place for Women“), koju je predložila naša grupacija PES u Odboru regija EU, potaknu lokalne jedinice na proaktivno djelovanje. To uključuje pružanje pomoći žrtvama fizičkog nasilja, provođenje edukativnih programa, rad na prevenciji te odlučno osuđivanje svakog oblika diskriminirajućeg javnog diskursa usmjerenog prema ženama i djevojkama, bilo da se radi o društvenim mrežama, medijskim istupima ili ponašanju u javnom prostoru.

Rezolucija nije ostala mrtvo slovo na papiru. Naša županija, kao i gradovi i općine unutar nje, kontinuirano povećavaju sredstva za Sigurnu kuću i programe koje rezolucija obuhvaća. U ovaj su proces uključeni i brojni društveni dionici, poput sportskih klubova, kulturno-umjetničkih društava, lokalnih udruga i medija. Ovi koraci od izuzetne su važnosti za podizanje svijesti o problemu nasilja nad ženama u manjim sredinama. No to su procesi koji traju.

Naknada štete od prirodnih nepogoda i više sredstava za poljoprivrednike

Jedini ste predstavnik Hrvatske u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. A dobre vijesti iz Europske unije, čini se, stižu poljoprivrednicima, pogotovo mladima?

Nekoliko je dobrih vijesti. Poljoprivreda čini čak 31% zajedničkog proračuna i jedan je od prioriteta. Naša grupacija Socijalista i demokrata izborila je povećanje sredstava za poljoprivredu, s naglaskom na mlade poljoprivrednike, od 30 milijuna EUR te još 40 milijuna za promicanje održivih i visokokvalitetnih proizvoda. To je prilika i za naše mlade poljoprivrednike. 

Europska komisija povećala je i gornju granicu minimalnih potpora s 25 na 50 tisuća EUR, što će pomoći u suočavanju s inflacijom i visokim troškovima. Dobra vijest je i da se uvodi središnji registar za minimalne potpore na nacionalnoj razini, čime se administracija prebacuje s poljoprivrednika na državu, što je korak ka smanjenju birokracije, što smatram itekako potrebnim.

Posebno sam sretan što je Europski parlament prošli tjedan odobrio korištenje novih financijskih kanala za financiranje oporavka u državama članicama pogođenim katastrofama povezanim s klimatskim promjenama. O tome sam mnogo govorio u kampanji i na tome smo radili.

Prihvaćena su dva konkretna prijedloga. Prvi će omogućiti da se neiskorištena sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj usmjere prema poljoprivrednicima te će svaki korisnik imati pravo na fiksni iznos sredstava koji će, prema prijedlogu, iznositi do 42 tisuće eura. 

Drugi prijedlog pod nazivom RESTORE omogućuje brže i izravne kanale za financiranje obnove nakon prirodnih katastrofa te dodatna sredstva za ublažavanje socioekonomskih posljedica tih katastrofa. Prijedlog će se odnositi na prirodne katastrofe u razdoblju od  1. 1. 2024. do 31. 12. 2025. i maksimalno sufinanciranje projekata obnove će biti čak do 95%. Ovo su konkretni i opipljivi koraci.

Gradonačelnik ste Pregrade do lokalnih izbora. Što onda?

Nemam straha, kapitalni projekti idu dalje, izglasan je nikad veći proračun, imamo kandidatkinju za gradonačelnicu koja će nastaviti razvijati Pregradu u pravom smjeru!

https://www.socialistsanddemocrats.eu/