Priopćenje za javnost o prekograničnom zagađenju rijeke Okćućaj

Kratki podaci o rijeci Okćućaj (Okhchuchay)

Okćućaj je lijeva pritoka rijeke Araz (duga 83 km, slivno područje je 1.175 km2), potječe s planine Gapijig (3285 m) iz lanca Zangazur. Veći dio nalazi se u regiji Syunik u Armeniji. Donji tok rijeke protiče kroz Zangilan (područje nedavno oslobođeno od armenske okupacije) i ulazi u rijeku Araz. Njezin volumen stvaraju snijeg (46%), kiša (10%) i podzemne vode (44%). Prosječni godišnji protok vode je 10,0 m3/sec, prosječni godišnji volumen je 315 milijuna m3. 40% godišnjeg protoka nastaje u proljetnom razdoblju, 43% ljeti, 10% u jesen, 7% u zimskoj sezoni.

Prekogranično zagađenje
U Azerbajdžanu oko 70% površinskih vodnih resursa zemlje uvelike ovisi o vanjskom dotoku iz susjednih zemalja.
Glavni dio prekogranične rijeke Okćućaj protiče kroz područje Armenije. Donji tok Okćućaja protiče kroz teritorij Azerbajdžana i ulazi u rijeku Araz, drugi najveći vodotok u Južnom Kavkazu. Rijeka Araz je također prekogranična rijeka s Armenijom koja se pridružuje Kuri - najvećem riječnom vodotoku u regiji. Obje rijeke imaju ključnu ulogu u opskrbi pitkom vodom, kao i navodnjavanju cijele zemlje.
Zagađenje Okćućaja ima izravan negativan utjecaj na kvalitetu rijeka Araz i Kura.

Glavni izvori prekograničnog utjecaja
Okćućaj je jako zagađen rudarskim otpadom rudnika Gafan i Gajaran koji se nalaze na teritoriju Armenije. Rijeka koristi se praktički kao sakupljač rudarskog otpada ovih industrijskih objekata. Kontaminacija Okćućaja teškim metalima i solima događa se zbog otpadnih voda koje nastaju iz rudarskih i prerađivačkih poduzeća i ispuštaju se izravno u riječni sliv. Položaj najvećih rudarskih poduzeća u Armeniji, tvornice bakra i molibdena Gajaran (tvornica bakra-molibdena Zangazur) i tvornice za preradu rude Gafan u regiji Syunik, na izvoru rijeke Okćućaj (u Armeniji rijeku zovu Vogji) potvrđuje činjenicu onečišćenja iz navedenih izvora.

Zaštita okoliša

Kontinuirano intenzivno zagađenje i negativni utjecaji na Okćućaj mogu imati štetne i nepovratne učinke na prirodu regije i njezino stanovništvo. A drastične promjene u kvaliteti vode u rijeci mogu imati izrazito negativne učinke na njezino korištenje u domaće i poljoprivredne svrhe.
Posebno često zagađenje i negativne promjene u količini i kvaliteti mogu rezultirati degradacijom jedinstvenog riječnog ekosustava - smanjenjem i nestankom rijetkih i ugroženih vrsta.
Zagađenje također može dovesti do ozbiljnih problema sa sigurnošću hrane. Korištenje zagađene vode može dovesti do štetnih posljedica - poremećaja probavnog trakta, destruktivnih procesa u bubrezima, kostima, poremećaja kardiovaskularnog i živčanog sustava ljudskog tijela.

Rezultati praćenja
Oslobođenje prethodno okupirane od strane Armenije azerbajdžanske zemlje omogućilo je azerbajdžanskim ekolozima pristup lokalnim rijekama koje protiču teritorijima okruga Zangilan, i oni su obavili monitoring rijeke Okćućaj kao i drugih prekograničnih rijeka.
Monitoring je potvrdio činjenicu zagađenja rijeka. Rezultati praćenja analizirani su u nacionalnim laboratorijima, uključujući međunarodno akreditirane i certificirane strane laboratorije.
Prema analizi uzoraka za ispitivanje vode uzetih iz Okćućaja u siječnju-lipnju 2021. godine, Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa Republike Azerbajdžan izvijestilo je da su u riječnoj vodi pronađeni velike količine teških metala, osobito bakra, molibdena, mangana, željeza, cinka i kroma. Promatranja su otkrila da zbog onečišćenja boja vode s vremena na vrijeme drastično se mijenjala s bijele na kiselo žutu boju.
Apeli međunarodnim organizacijama
Nažalost, Armenija - odakle većina rijeka utječe na teritorij Azerbajdžana - još se nije pridružila Helsinškoj konvenciji o prekograničnim vodotocima. Ovaj međunarodni dokument usvojen 1992. u Helsinkiju (Finska) služi kao mehanizam za jačanje nacionalnih mjera i međunarodne suradnje usmjerene na postizanje ekološki prihvatljivog upravljanja i zaštite prekograničnih površinskih i podzemnih voda.
MENR se obratio međunarodnim organizacijama kako bi podijelio svoju zabrinutost zbog opasnosti po okoliš i kritične situacije rijeke Okćućaj. Međunarodne organizacije obaviještene su o činjenicama zagađenja i pozvane su da poduzmu hitne mjere kako bi spriječile neopozivu degradaciju jedinstvenog ekosustava regije. No spomenuti zahtjevi do danas su ostali bez odgovora.
Azerbajdžan poziva međunarodnu zajednicu i aktiviste za zaštitu okoliša diljem svijeta da objedine napore za okončanje zagađenja.