Iako svi ističu prednosti spojne ceste, građani upozoravaju da bi križanja mogla biti opasna

U kolovozu prošle godine započeli su radovi na drugoj fazi spojne ceste Zabok – Krapina, na pet kilometara dugoj i 57,4 milijuna kuna vrijednoj dionici od Svetog Križa Začretja prema Krapini. Dionica od Zaboka do Svetog Križa Začretja napravljena je i puštena u promet 2017. godine. Radove izvodi tvrtka Zagorje gradnja, a financiraju Hrvatske ceste. Kako radovi napreduju, provjerili smo s Hrvatskim cestama, kao i čelnim ljudima grada Krapine odnosno općine Sveti Križ Začretje, Zoranom Gregurovićem i Markom Kosom. Glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić odgovorila je da radovi napreduju prema dinamičkom planu. – U ovom se trenutku izvode zemljani radovi koji podrazumijevaju skidanje humusa i izradu nasipa, a osvojeno je oko 65 % trase. Isto tako, izvode se i propusti i započelo je izvođenje mosta Krapinica II – kažu u Hrvatskim cestama. Podsjetimo, ugovorni rok za dovršetak radova je 24 mjeseca. Dionica spojne ceste Zabok - Krapina ukupne je dužine 13,1 km.

Krapina

- Dionica od Svetog Križa Začretja do Lepajaca je jedna zahtjevnija dionica jer ima nekoliko objekata na samoj trasi ceste, uz izmiještanje magistralnog plinovoda i izmještanje dijela korita Krapinčice, što rade Hrvatske vode, pa je zahtjev ozbiljniji. O važnosti same dionice ne treba ni govoriti, s obzirom da postojeća državna cesta prolazi kroz gusto naseljena naselja na spoju od Zaboka i Krapine, kontinuirano imamo naselja i izgradnjom spojne ceste će se značajno povećati sigurnost i pješaka i vozila kad se postojeća državna cesta rastereti, a znamo da mnogi ne koriste autocestu – kaže gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. Gregurović dodaje da su u tijeku već i pripreme za treću fazu, od Lepajaca sa spojem kod naplatnih kućica u Velikoj Vesi. – Sada se rade idejna rješenja i studije, a Vlada je na sjednici u Krapini donijela zaključak o izgradnji odnosno nastavku ceste s tog rotora koji bi se trebao izgraditi kod naplatnih kućica u Velikoj Vesi gdje će biti odvojak i ići će kroz krapinsku industrijsku zonu sa spojem u gospodarskoj zoni Krapina Nova zapad kod poduzetničkog inkubatora, do kuda je i dio ceste napravljen – pojašnjava Gregurović. Za Krapinu to ima značaj jer se na to veže odluka o izmještanju državne ceste D206, koja ide kroz centar grada Krapine. Ta bi se cesta trebala izmjestiti iz gospodarske zone, obilazeći naselje Šabac sa spojem prema Tkalcima.

Sv. Križ Začretje

- Bili bi nezahvalni kada se ne bi radovali ovako velikim i važnim investicijama, ali uvijek postoji onaj ali… Izgradnja brze ceste ima brojne prednosti od kojih kao najveće izdvajamo rasterećenje lokalnih prometnica koje uglavnom prolaze kroz naseljena mjesta, pored obiteljskih kuća. Međutim, iako nas iznimno raduje ovakva velika investicija koja se realizira na našem prostoru, puštanjem u promet prve faze predmetne ceste te uvidom u do sada izvršene radove na drugoj fazi, istaknuli su se određeni nedostaci od kojih kao najveći izdvajamo problem križanja sa do sada postojećim cestama – navodi načelnik Svetog Križa Začretja Marko Kos. - Naime, na nekim mjestima kao što je križanje županijske ceste s brzom cestom kod nadvožnjaka u Ciglenici Zagorskoj te u Ulici Marije Jurić Zagorke mišljenja smo, što dokazuju primjedbe građana koje primamo gotovo svaki dan, da raskršća nisu adekvatno riješena. Prema projektnoj dokumentaciji isti problem će biti i daljnjom izgradnjom ceste u naseljima bliže gradu Krapini – kaže Kos, dodajući da će puštanjem u promet druge faze ceste raskršća kod nadvožnjaka u Ciglenici Zagorskoj te u Ulici M.J. Zagorke, kao i sva daljnja križanja sa brzom cestom postati iznimno opasna za pješake, jer je pretpostavka da će vozila koja će prolaziti brzom cestom prometovati velikim brzinama i neće na vrijeme uočiti pješački prijelaz kao ni ljude na njemu.

- To su ceste koje koriste brojna školska djeca koja pješke dolaze u školu te će ovdje upravo oni biti posebno ugroženi. O navedenoj problematici pismeno smo upozorili Hrvatske ceste, a primjedbe smo iznijeli investitorima, kao i predstavnicima Vlade. U svim dosadašnjim obrazloženjima na naše upite odgovor da je projekt brze ceste rađen prije mnogo godina kada promet na cestama s kojima se križa predmetna cesta nije bio tolikog intenziteta kao sada, da su radovi su već ugovoreni i samo investitor može odraditi izmjenu dokumentacije, izmjenu rokova gradnje I prilagoditi financije. Međutim, ovdje se radi o životima prvenstveno naših najmlađih koji u najvećoj mjeri koriste ceste za dolazak prema školi te smo stava da ljudski život vrijedi puno više od nekoliko kvadrata asfalta ili drugog materijala koji bi se uložio u npr. uređenje rotora na križanjima ili postavljanja semafora. Prilikom posjeta Vlade Krapinsko - zagorskoj županiji imao sam prilike izravno se obratiti i ministru Butkoviću ponovo po pitanju ove prometnice i po pitanju bukobrana uz autocestu na što mi je rečeno da možemo ovu problematiku prodiskutirati odmah na početku 2020. tako da očekujem termin sastanka na tu temu – istaknuo je načelnik Marko Kos.