Novi život starih plemki

Sve oko nas priča neku priču. Bake i djedovi pričaju priče svojim unucima, knjige pak svojim čitateljima. Vinska kapljica rječita je onima koji znaju uživati u njoj. Od davnina vino je nadahnjivalo poete i mislioce da o njemu ispjevaju pjesme ili izreknu visprene misli. Vino je zaslužno za bezbroj veselih i raspjevanih trenutaka, ali i za prolivenu suzu. Ako netko to zna, to su onda Zagorci. Tepali su i pjevali svojem trseku, daj zbudi se, bum te rezal. Teško je zamisliti da možeš nekamo doći i kazati da si iz Zagorja a da te se ne poveže s vinom. Ali, postoji još nešto jedinstveno što povezuje Zagorje, vino i svijet. Jer, najveći je Casanova na svijetu jedna zagorska vinska sorta, Belina starohrvatska. Zajedno sa Pinotom roditelj je čak 16 francuskih sorata, najpoznatija je svakako Chardonnay, a onda za još osamdesetak vinskih sorata u Europi i svijetu.

Udruga vinogradara i vinara Sveti Križ Začtertje, zahvaljujući maru i upornosti svog predsjednika Slavka Merkaša i tajnika Stjepana Majseca, a sukladno svom planu i programu za tekuću godinu, te u želji da svojim članovima omogući stjecanje novih znanja,  priredila je u utorak 29. ožujka 2022. godine prezentaciju projekta koji, ponekad u tišini, ponekad glasnije, traje već punih petnaestak godina. Projekt je to zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. On u sebi  obuhvaća nekoliko podprojekata kao što su sadnja autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, podizanje matičnjaka plemki autohtonih plemenitih sorata vinove loze, a od ove godine i podizanje matičnjaka podloga američkih sorata vinove loze koje su otporne na filokseru. Sve ove aktivnosti pod stručnim su nadzorom  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegovoga Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, kao i Agencije za zaštitu i kontrolu sadnog materijala. Sve pak to vodi brendiranju i prepoznavanju Zagorja kao jedinstvenog vinorodnog područja Lijepe naše.

Eksperimentalna je proizvodnja sadnog materijala započela lani sa nekih 50.000 cijepova i dala je posebno dobre rezultate tako da je ove godine plan povećan na 120.000 cijepova i sigurno će biti ostvaren. Dio će sadnog materijala biti na raspolaganju vinogradarima Hrvatskog zagorja dok će najveći dio biti posađen na novopripremljenoj parceli zabočkog „Trocentra“ na površini od nekih 3,5 hektara u Komoru Začretskom. Svima će na raspolaganju biti sljedeće sorte: Belina starohrvatska, Belina svetokriška, Belina mala, Modra kosovina i Dišeća ranina. Sorte su to imenom poznate tek starijim vinarima a okusom rijetkima. Cilj je ovog projekta i to da se obavi implementacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja na cijelo zagorsko područje kako bi se omogučilo daljnje istraživanje svih čimbenika u ovom projektu. Praktični je nositelj toga projekta „Trgocentar“ Zabok, stručna pomoć i nadzor je Agronomski fakultet, a glavni nositelj, pa onda i financijer, Krapinsko-zagorska županija. U oblasti vinogradarstva, projekt je to 21. stoljeća ne samo za Zagorje već i na državnoj razini, te kao takav višegeneracijski. Njime smo prvi puta na pragu odista značajne proizvodnje sadnog materijala u našemu Zagorju. Također su prethodna znanstvena otkrića autohtonih loza u Hrvatskom zagorju važna ne samo za Zagorje, već i nacionalno, pa onda i, s razlogom, svjetska.

Sama je  ideja o projektu potekla prije nekih petnaestak godine od Slavka Merkaša uz poseban doprinos vinogradara, vinara i agronoma Ivice Hršaka koji je uspio detektirati i sačuvati od zaborava možda i jedini živi trs Starohrvatske beline koja se je privila uz zid rodne kuće Dr. Ljudevita Gaja u Krapini a za koju se smatra kako je izrasla na starohrvatskom korjenu i koji filoksera nije zarazila.

Prezentacija proizvodnje sadnog materijala u Zaboku baštinjena je i promovirana kroz volonterski rad članova i vodstva Udruge vinara i vinogradara Sveti Križ Začretje, baš kao i mnoge druge aktivnosti koje ta Udruga provodi. Stručno vodstvo prezentacije preuzeo je inženjer agronomije Zdravko Jakuš, tehnolog u proizvodnji i osoba odgovorna za proizvodnju loznih cijepova, ali i za cjelokupnu proizvodnju grožđa i vina „Trgocentra“ a odvijala se je u proizvodnom pogonu Trgocentra u Zaboku. Sama proizvodnja se, nakon opsežnih priprema, odvija od sredine ožujka i treba biti završena sredinom travnja do kada će biti pripremljeno planiranih 120.000 loznih sadnica. Na toj je zadaći angažirano dvadesetak djelatnika od čega je čak polovica diplomiranih inženjera agronomije što govori o zahtjevnosti posla i ozbiljnosti pristupa. Ubuduće, kada proizvodnja očekivano zaživi, planira se osposobiti dovoljan broj djelatnika kako bi inženjeri bili angažirani na drugim, temeljnim, stručnim poslovima.

Da bi se prišlo proizvodnji sadnog materijala, potrebno je prije svega osigurati dovoljnu količinu kvalitetnih podloga i plemki. Kada se to osigura, kreće se sa proizvodnjom koja ima sljedeće faze:

1.         priprema podloga i plemki,

2.         dezinfekcija podloge i plemke,

3.         cijepljenje (spajanje podloge i plemke pomoću „omega“ spoja na posebnom uređaju konstruiranom samo za tu svrhu),

4.         parafiniranje cijepa (temp. parafina je 76-80 stupnjeva Celzijusovih),

5.         slaganje cijepova u boks palete i zasipanje piljevinom kao medijem za očuvanje vlage,

6.         stratifikacija (pospješivanje) cijepova u cilju razvoja kvalitetnog „kalusa“, odnosno kvalitetnog sljubljivanja podloge i plemke (proces traje 17 dana),

7.         vađenje loznih cijepova iz boks paleta i klasiranje (važno: kod proizvodnje cijepova postoji samo 1. klasa, tj. postoje samo ispravni ili neispravni cijepovi- neispravni se odmah odbacuju),

8.         ponovno parafiniranje nakon klasiranja, te kasnije:

9.         priprema za sadnju u praporište (tzv. školicu jer tu se cijep priprema, školuje, za daljnji razvoj i rast).

Važno je za spomenuti kako je cjelokupna proizvodnja rigorozno nadzirana od strane nadležnih državnih institucija.

Projektom za koji nema sumnje da će uspjeti jer je u njega uloženo odista puno ideje, htijenja, znanja, novaca ali i ljubavi i koji će tek za nekoliko godina podastrijeti svoje rezultate, Hrvatsko će zagorje zasigurno zauzeti još značajnije mjesto na vinarskom zemljovidu.