U tijeku berba 25.000 trsova zagorskih autohtonih sorti grožđa: 'Pred našom vinskom pričom jedna je lijepa budućnost'

Autor sp/foto: Ivan Kovačić
FotoJet - 2024-09-10T144947.171.jpg


U vinogradu autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja, u Komoru Začretskom, zasađenom prije osam godina, traje ovogodišnja berba. Trgocentar d.o.o. u svojim vinogradima uzgaja sljedeće autohtone sorte: Starohrvatska belina, Svetokriška belina, Crvena volvovina, Modra kosovina, Mala belina, Dišeća ranina.

-Ukupno u našem vinogradu možemo naći preko 10 autohtonih sorti. Perjanica autohtonih sorti je Starohrvatska belina, a u ovom matičnjaku se nalaze i neke više zastupljene sorte u Hrvatskoj, poput graševine. No, ne koketiramo previše s ostalim sortama, većinom se baziramo na autohtonim sortama i kupaži istih čime dobivamo vina kvalitete koja nas zadovoljavaju. To su svježa vina, citrusnih okusa, koja su se u nekakvim trendovima prošlih i ovih godina pokazala najboljima za plasman na tržištu – rekao je Darko Bratković, direktor Trgocentra d.o.o.

Trgocentar već više godina ima u proizvodnji vlastito vino koje plasira kroz  ugostiteljske objekte i trgovačke centre.  -To su količine koje do sada nisu bile dostatne za neki širi iskorak u prodaju i nuđenje na širom tržištu, ali definitivno sada s ovom berbom, prvom većom, bit će dovoljna količina kvalitetnog vina da ga možemo plasirati. Nadalje, unazad 6,7 godina se konstantno pojavljujemo i na izložbama vina s nekim svojim inačicma kasnih i selektiranih berbi, već smo i sa autohtonim sortama i postigli dobre rezultate i dobili više nagrada koje nas zadovoljavaju i pokazuju nam da idemo u dobrom smjeru što se tiče proizvodnje vina i podrumarenja te očuvanja tih autohtonih sorti. Možemo se pohvaliti da smo najveći proizvođač u Hrvatskom zagorju, a time smo i najveći proozvođač na svijetu, jer to je definitivno sorta koja je prvenstveno etablirana u Hrvatskom zagorju kao autohtona sorta Hrvatskog zagorja – istaknuo je Bratković, dodavši da je starohrvatska belina roditelj današnjeg chardonnaya, pa tu vidi veliki kapital u marketinškom smislu. 

Trgocentar je unazad 4,5 godina napravio i iskorak u proizvodnji loznih cijepova. Imamo nekih 100.000 loznih cijepova ove godine, većinom autohtonih ali i ostalih sorti. – Time zatvaramo krug, od proizvodnje loznih cijepova, sadnje, proizvodnje grožđa i vina te plasiranja gotovog vina na tržište. To nas veseli jer možemo reći da smo samodostatni i ne ovisimo o nikakvim vanjskim subjektima da nas snabdjevaju loznim i sadnim materijalima i znanjem kojeg imamo najviše od svih proizvođača beline u Zagorju – kaže Bratković, dodavši da su za sada na nekih 10 ha zasađenih površina, a planiraju i širenje.   

Zdravko Jakuš, agronom, voditelj proizvodnje Trgocentrovih loznih cijepova i vinograda, rekao je da je berba ove godine uranila i da je sve odlično ispalo. - Imamo dobre ulazne parametre, i šećere i kiseline, koje krase naše autohtone sorte. Kada su ekstremi, kao ove godine kada imate prekomjernu sušu u 6. i 7. mjesecu, gubi se u bobici postotak suhe tvari i samim time i kiselina. Šećera bude uvijek dovoljno u ovako ekstremnim godinama, no bitan je naglasak na tu kiselinu koja daje aromatiku i punoću – rekao je Jakuš.  Ove godine bere se hektar starog matičnjaka podignutog još 2016. godine, s 5000 komada čokota te na 5 ha ukupno još 20.000 komada. - Grožđe koje beremo poslije 11 sati uvijek ide u hladnjaču, hladi se na 5 stupnjeva i prerada ide drugi dan. Sve što se ubere od 5 do 11 ide na preradu isti dan, a ostalo se sprema u hladnjaču i ide u obradu drugi dan, jer temperatura i toplo grožđe utječe na organoleptička svojstva vina i onda zbog tiga su moštevi pretopli i ne bude velika kvaliteta, a nama je bitna kvaliteta vina – dodao je Jakuš. 
Krapinsko-zagorska županija prepoznavši važnost očuvanja autohtonih sorata vinove loze na svom području u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba pristupila je još u jesen 2006. godine, provedbi i financiranju znanstveno – stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja”. Projekt se provodio u četiri faze, a posljednja je izrada prijedloga zaštite robne marke „Zagorske beline“ i stvaranja preduvjeta za gospodarsku revitalizaciju najvažnijih autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“.U 2023. godini Krapinsko-zagorska županija objavila je mjeru „Potpora za kupnju loznih cijepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata vinove lose na području Krapinsko-zagorske županije“ te je za nju u proračunu osigurala 30.000,00 eura .Ovom mjerom zasadilo se 3200 komada loznih cijepova, a utrošeno je 3.200,00 eura.
Berbu je danas posjetio i župan Željko Kolar. - Vino je pitanje ponosa, tradicije našeg Zagorja. Kvaliteta vina  u Zagorju u posljednjih 20, 25 godina otišla je na izuzetno visoku razinu, usudio bih se reći da nema niti jedne vinske regije u Hrvatskoj koja je toliko napredovala. Naravno da je onda nama bilo u interesu, s obzirom da imamo tih autohtonih sorti, da ih revitaliziramo, napravimo matičnjake i ponovno vratimo na naše zagorske brege. Kroz suradnju s  Agronomskim fakultetom i Trgocentrom uvjerili smo se da naše autohtone sorte itekako mogu biti konkurentne, da je u Europi trend sve više upravo autohtonih proizvoda i smatramo da je pred našom vinskom pričom jedna lijepa budućnost  te da  u idućih 5 do 10 godina neće biti ozbiljnijeg vinogradara koji neće imati starohrvatsku i svetokrišku belinu u svojem vinogradu ili neku drugu autohtonu sortu koja je pokazala da ima kapaciteta da se iz nje napravi kvalitetno stolno vino koje ćemo nuditi ne samom u svojim klijetima po tradiciji, nego u našim restoranima, toplicama, OPG – ovima – istaknuo je Kolar.

Dodao je da je Zagorje zaštitilo puricu, mlince, bagremov med i štrukle, a sada je ostalo zadnje, ali ne manje važno, vino. -Mi smo se dugo borili da se riješimo onog delanca i ljude smo forsirali da sade moderne sorte. Sada treba ponovno s ljudima razgovarati i educirati ih da se žuti muškat može popiti svugdje, ali svetokriška belina baš i ne može. To nije samo pitanje tradicije već i kvalitete koja se može dobiti s ovim vinom. Razgovaramo i s malim i velikim vinarima. Bitno nam je da se veliki vinari, kada šire svoj asortiman i sade nove površine, na neki način opet okrenu našim starim sortama – rekao je župan te napomenuo da je Županija pripremila projekt kroz Mjere ruralnog razvoja kojima će sufinancirati 50 posto sadnog materijala u odnosu na cijenu  koja će u tom trenutku biti na tržištu. 

-Za one koji žive od vinogradarstva, razmišljamo da sufinanciramo 100 posto, tj. pokrijemo kompletan iznos sadnog materijala, kako bi i na taj način način poslali snažnu poruku da se to isplati. Ako znaju da je osigurano tržište i plasman tog vina, puno će se lakše odlučiti na tu vrstu sadnje, a mi paralelno radimo još jednu stvar, osim zaštite te zagorske beline, već okupili  sjajnu ekipu vrhunskih marketinških stručnjaka jer nam se u Zagorju često zna dogoditi da imamo sjajan kvalitetan proizvod, ali ga ne znamo dobro brendirati i nismo ga počeli na vrijeme brendirati. Ovog puta, s vinom nam se to neće dogoditi, tako da radimo paralelno pripremo i za jedno i drugo i vjerujem da ćemo biti u tome uspješni – zaključio je Kolar. 

   

NAjčitanije