[VIDEO] Provjerili smo koliko je domova za starije na području KZŽ i tko si ih može priuštiti

Povodom velike tragedije u Andraševcu, gdje je 11. siječnja u požaru staračkog doma u požaru smrtno stradalo šest osoba, na površinu su isplivali brojni nedostaci sustava socijalne skrbi, a posebno problem smještaja starih i nemoćnih osoba. Domovi za starije općenito su, u cijeloj Hrvatskoj, preskupi za umirovljenička primanja. Zagorske mirovine prosječno iznose oko 2300 kuna, što je premalo i za najjeftiniji dom, a iako su preskupi, opet ih je premalo i velike su liste čekanja. Prema podacima HZMO - a prosječna mirovina u Zagorju krajem prošle godine iznosila je 2361 kunu, a prima je ukupno 32.389 korisnika. Iako u Hrvatskoj ima skoro 20 posto stanovnika starijih od 65 godina i broj raste, institucionalna skrb svoje kapacitete gotovo da nije proširila već više od 30 godina. U Hrvatskoj je 48 tzv. državnih domova, od kojih su samo tri zapravo državna (Metković, Oklaj i Blato), a ostalih 45 je decentralizirano i u rukama županija. U tih je 48 domova smješteno oko 11 tisuća osoba, a oko 6000 njih smješteno je u privatnim domovima, koji su u državnoj mreži domova (ukupno je 17.392 mjesta). Još je tisuću ljudi u obiteljskim domovima koje nitko ne kontrolira.

Lobor - grad, Bidružica i Mirkovec

Provjerili smo kakvo je stanje na području naše županije. Za razliku od većine drugih županija, na području Krapinsko - zagorske županije nema doma za smještaj starijih i nemoćnih kojima je osnivač država niti jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Na području Krapinsko - zagorske županije djeluju dva doma za odrasle osobe: Dom za odrasle osobe Lobor - grad i Dom za odrasle osobe Bidružica koji smještavaju svaki po 300 korisnika. Isto tako, djeluje Dom za odrasle osobe Zagreb Podružnica Mirkovec koji smještava 80 korisnika. - S druge strane, demografska kretanja su takva da su potrebe skrbi za starije i nemoćne osobe sve veće, što će u budućnosti biti još i izraženije. Bez obzira na trendove deinstitucionalizacije socijalnih usluga, uvijek će postojati potreba da se za dio korisnika skrb organizira u okviru doma za starije i nemoćne osobe kao institucionalnog oblika skrbi – kažu u Krapinsko – zagorskoj županiji. Što se obiteljskih domova tiče, na području naše županije ih je 13, od čega njih 12 smještava starije i nemoćne osobe, a odobreno im je kapacitet za 175 osoba. Djeluje i 7 privatnih pružatelja usluga - domova za starije i nemoćne osobe koji imaju odobrenje za smještavanje još 355 korisnika. Podacima o listama čekanja i cijenama Županija ne raspolaže.

Kad će se otvoriti dom u Zaboku?

Nedostatkom državnih domova za smještaj starijih, vodila se Županija pri donošenju odluke da se na prostoru bivše opće bolnice u Zaboku izgradi dom za starije i nemoćne. - Nositelj projekta je ETI inženjering d.o.o. koji se sukladno provedenom natječaju za kupnju zemljišta u Zaboku obavezao na istom zemljištu izgraditi dom za starije i nemoćne ukupnog kapaciteta 204 korisnika (prema Urbanističko - arhitektonskoj studiji). Projekt je podijeljen u dvije faze: A i B. Obzirom na važeću uporabnu dozvolu za fazu A, Županija je u intenzivnim razgovorima s nositeljem projekta o vremenu početku pružanja usluga smještaja za starije i nemoćne osobe u novosagrađenom objektu – navode u Županiji. Pitanje je koliko će biti njegova cijena, s obzirom da raspolažemo informacijama da se u obiteljskim domovima na području naše županije cijene kreću od 3500 do 5000 kuna mjesečno.

Pitali smo građane bi li išli u dom i moguli si ga priuštiti?

Jasna Vrančić, Zabok:

Ja bih vrlo rado išla u starački dom, ali nemamo primanja koja bi pokrila boravak u njemu, jer su starački domovi preskupi. Normalno da bih prije boravila u privatnom domu jer smatram da je tamo korisniku posvećena veća pažnja nego u državnom domu.

Ivan Vrančić, Zabok:

Nisam do sada razmišljao o boravku u staračkom domu, ali vjerojatno ne bih želio boraviti tamo, a ni moja primanja to ne bi dozvolila. Kad bih morao birati, izabrao bih privatni dom jer mislim da se tamo posvećuje veća pažnja korisniku.

Ivan Čekolj, Oroslavje:

Ostao bih najradije doma ako bi imao tko brinuti o meni, a ako ne bi, išao bih svakako u starački dom, kaj bum doma sam. Samo kaj su moja primanja premala da si to priuštim.
Mohamed Al Younis, Zabok: Najradije ne bih išao u starački dom. Mislim da kvalitetu doma ne određuje to da li je dom privatni ili državni nego određuju ljudi koji tamo rade. Moja primanja bi dozvolila boravak u staračkom domu.

Ivan Lihter, Zabok:

Da, išao bih u starački dom, imam već i godine pa i razmišljam o tome. Išao bih u onaj dom u kojem bi bilo jeftinije.

Dragutin Borovčak, Zabok:

Ne bih želio ići u starački dom. Imam familiju koja brine o meni pa nemam potrebe za time. Kada bih baš morao boraviti u staračkom domu, ne znam da li bi se odlučio za privatni ili državni. Imam poznanicu koja je prije boravila u privatnom domu, a sada je u državnom, rekla je da joj je bilo bolje u privatnom. Mislim da su današnja primanja umirovljenika premala za boravak u staračkom domu.