Gradski muzej Varaždin po drugi puta osvojio nagradu za najbolju izložbu u RH!
Izložbom se pokušalo dati odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu? Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom 19. stoljeća?
Jučer su u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti dodijeljene Godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva. Odluke o dodjeli nagrada donio je Ocjenjivački sud za dodjelu nagrada Hrvatskog muzejskog društva na temelju provedenog javnog natječaja.
Godišnja nagrada
Godišnja nagrada HMD-a dodjeljuje se za objavljena, izložena ili na drugi način javno prezentirana ostvarenja muzejske struke u protekloj kalendarskoj godini u ukupno devet kategorijama. Kategorija I. odnosi se na realiziranu izložbu, a prema odluci Ocjenjivačkog suda, najbolja izložba u Hrvatskoj bila je izložba Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju. Nagradu za najbolje realiziranu izložbu preuzeo je ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini. Drugi je to puta da je Gradski muzej Varaždin nagrađen ovom prestižnom nagradom. Naime, za izložbu Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području u povodu obilježavanja 100. obljetnice izbijanja I. svjetskog rata, Hrvatsko muzejsko društvo 2015. godine dodijelilo je godišnju Nagradu za najbolju realiziranu izložbu.
Izložba Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, otvorena je uz Dan grada Varaždina u palači Herzer, a na njoj je bilo predstavljeno više od 800 muzejskih predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom i budućnost. Drugi dio izložbe Mona spiza tematizira ulogu hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta.
Dobar tek!
Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše možemo razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom razdoblju ili geografskom području. Hrana i prehrambene navike prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta zajednice, te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih. Kultura prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi, stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz hranu.
Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom, Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti, kroz koje posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do sutrašnjice.
Mona spiza
Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija, potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF! Biljni i životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i meda, od kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili su neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa su na koncu štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia više nalik kaloričnoj spizi nego Čovjeku s crvenim turbanom ili slavnoj Mona Lisi. U to se posjetitelji, kroz povijesni prikaz s većim ili manjim varijacijama, mogu uvjeriti i na Mona Spizi, nastavnoj cjelini izložbe Dobar tek!, postavljene u palači Herzer GMV-a. Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova Mona Spiza objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s konzervatorsko-restaura-torskog aspekta. Uz prapovijest, način izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa GMV-a.
Katalog i kuharica
Tijekom trajanja izložbe tiskan je bogato opremljen i opsežan katalog koji na više od 200 stranica obrađuje teme s izložbe, a objavljena je i knjiga Ein Koch Buch von Alterhand Speisen / Kuharica raznovrsnih jela.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Varaždinske županije.
