ANKETA: Što zagorski srednjoškolci kažu o uvođenju vojnog roka: 'Fali nam discipline…'

Otkako je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potvrdilo kako radi na konceptu kraće vojke obuke, ta tema ne prestaje izazivati polemike u medijima i društvu. Obvezni vojni rok u Hrvatskoj je zamrznut 2008. godine i od tada postoji samo obveza upisa u vojni registar. Sama vojna obuka je dragovoljna. Dok je obvezni vojni rok bio na snazi, moglo se birati vojno ili civilno služenje vojnog roka.

Uvođenje vojne naobrazbe

Posljednjih par godina, sigurnosne okolnosti u svijetu su se primijenile, a Hrvatska vojska očito ima problem s dragovoljnim služenjem vojnog roka i popunjavanjem u tim 'redovima'. Stoga Ministarstvo obrane traži najbolja moguća rješenja za taj problem te se razmišlja o uvođenju neke vrste vojne naobrazbe, u kojoj bi svi nakon srednje škole prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem te nuklearne i kemijske zaštite. Premijer Andrej Plenković u Saboru je potvrdio kako se razmišlja o tome da se pronađe koncept da se mladi obučavaju za vojne vještine. - U okolnostima sigurnosnih prijetnji koje postoje diljem svijeta nije loše da MORH od onoga što se već radi po konceptu s onima koji dragovoljno služe vojni rok napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Već neko vrijeme o tome razgovaram s ministrima Anušićem, Božinovićem i Medvedom, a Anušiću smo dali mandat da osmisli određeni koncept – potvrdio je Plenković.

Koncepti o kojima se razmišlja

Mnoge su zemlje, zbog okolnosti u kojima se nalazimo, već ponovo uvele obavezni vojni rok, dok mnoge druge to još razmatraju. Pred Hrvatskom su u ovim nesigurnim vremenima ozbiljni izazovi što se tiče vojske i obrane. Mnogi vojni analitičari ideju o uvođenju kraće vojne obuke ne smatraju lošom, poput tečaja, civilne zaštite, što bi trebali znati svi. No, slažu se, to nema veze s vojskom, koja bi trebala biti profesionalna i trebala bi se raditi po modelu da se u dužem periodu osposobi profesionalca koji će se znati ponašati na bojištu. Obzirom da se spominje uvođenje vojnog tečaja od mjesec dana, mnogi su se analitičari posljednjih dana složili kako 'vojnik' s obukom od mjesec dana pogiba na bojištu. O kakvim se konceptima razmišlja pojasnio je i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić. - Mi smo imali temu u Generalskom zboru kako mlade pripremiti za obranu domovine. Počeli smo s tim projektom gdje je obvezno služenje, no raspravljano o tri ili četiri mjeseca. Drugi je model dragovoljni, ali da nagradimo i stimuliramo vojnike. U NATO zemljama vojnik ima najmanju plaću prosjeka svoje zemlje. U Hrvatskoj je to 900 eura. Kako će vojnik ići obavljati svoje zadatke i ostaviti obitelj za 900 eura – rekao je Krešić. Dodaje i kako postoji treća opcija, a ta je da u srednjim školama bude predavanje na razini civilne zaštite i da po završetku srednje škole bude neki kampus od 40 dana gdje mi naučili osnovno o vojsci, kako se ponašati u slučaju rata i slično. Istaknuo je i kako se odluka o tome neće donijeti 'ad hoc', već će se dobro razmotriti opcije.

Što kažu srednjoškolci?

Na temu uvođenja vojne obuke nakon srednje škole razgovarali smo sa punoljetnim srednjoškolcima u Srednjoj školi Oroslavje. U razgovoru su pokazali da itekako prate svakodnevne vijesti i što se događa na političkom planu, a rekli su nam i da je ova tema oko uvođenja vojne obuke aktualna i među njima. O tome se u razredu razgovara. Djevojke su odmah istaknule kako smatraju da su današnji dečki previše plahi, ovisni o roditeljima, nisu samostalni, muževni, dok je vojni rok kakav se nekada služio, u vrijeme njihovih očeva, djedova, formirao dečke u čvrste ljude i muškarce, spremne na život, ali i na borbu za obranu domovine. S time su se složili i dečki, koji također smatraju da bi se ponovo trebao uvesti vojni rok i duža obuka. Što se tiče vojke obuke od 30 dana nakon srednje škole, kažu kako smatraju da to nikako ne bi bilo dovoljno. No, hoće li to, kada i na koji način, zaživjeti u praksi, to još ionako ne znamo. Za osmišljavanje koncepta sigurno će biti potrebni mjeseci, tako da se ove godine s kraćom vojnom obukom sigurno neće startati.

Anketa:

Luka Petek: Iskreno, protiv toga sam da to bude obavezno, već dobrovoljno, mislim da se tako više postiže nego da se nekoga na nešto prisili. Mislim i da 30 dana nije dovoljno za neku ozbiljnu obuku, u slučaju rata od tih 30 dana ne bi bilo nikakve koristi. No, ako se uvede, ja ću ići i neću se žaliti.

Karlo Bišćan: Obuka od 30 dana nije dovoljna da se osposobi da obavljanje vojnih dužnosti. Smatram da bi ponovo trebalo uvesti obavezni vojni rok, kao što su išle prijašnje generacije, ja bih ga bio spreman odslužiti, zapravo i plan mi je dobrovoljno ići jer smatram da se tamo razvija i domoljublje, a malo uvođenja reda, rada i discipline dobro dođe svakom budućem muškarcu.

Sara Peštaj: Prema pričama, muškarci su se prije vraćali iz vojske kao kreirani muškarci, sposobni za život. Toga fali našoj generaciji. Tako da ja smatram da bi trebalo uvesti pravi vojni rok, obvezni. Svima nam danas fali discipline, poslušnosti, a to bi pružila vojska, da smo temeljitiji i savjesni u zadacima koje radimo, a pomogla bi samostalnosti i neovisnosti. Zapravo, mislim da bi i žene trebale ići, možda u nekoj blažoj verziji.

Jana Šalec: Današnjim mladim muškarcima fali samodiscipline, organizacije, čvrstoće i mislim da bi se trebao uvesti obvezni vojni rok, ne ovaj tečaj od 30 dana. Jedan žešći, snažniji, čvršći odnos u vojsci omogućio bi pozitivne posljedice. Mislim da je muškarcima to potrebnije, no, nema diskriminacije. Ako se uvede i ja djevojke, išla bih.