[ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA] Pronađeni dokazi o postojanju kaštela Samci iz 16. stoljeća

Tijekom radova na terasi dvorca Oršić, pronađeni su zanimljivi nalazi koji upućuju da je prije sadašnjeg dvorca i razdoblja renesanse, postojao na ovim prostorima kaštel o kojem je govorio i sačuvani katastarski plan i pisani izvori iz 16. stoljeća. O tome su svjedočili i prvi konkretni nalazi iz 2011., kao i oni iz probnih istraživanja 2016., a u protekla su dva tjedna nađeni novi ostaci arhitekture i predmeti iz 17. i 18., ali i 16. stoljeća.

Kako se živjelo u 16. stoljeću

- Uspjeli smo iskopati veći dio ostataka pravokutne osnovne statike kaštela, koji su nam potvrdili da povijesni izvori ne lažu. Oršići su na ovom lokalitetu u 18. stoljeću sagradili barokni dvorac koji je bio jedno moderno zdanje u koje je inkorporiran upravo stari kaštel. No, taj je dio dvorca u 20. stoljeću bio najderutniji te je srušen, a s njime i ostaci kaštela koji je tu stajao prije – pojasnila je arheologinja, viša kustosica Muzeja Hrvatskog zagorja Ivana Škiljan. Tim je na ovoj lokaciji pronašao tri nove tzv. latrine, odnosno šupljine u zidu dvorca koje su imale otvore prema van, a kroz koje su se stanovnici utvrde rješavali otpada.

– Obzirom da nije postojao kanalizacijski sustav, u ono vrijeme bio je to sofisticiran način za rješavanje otpada, kroz koji su bacali i oštećeno posuđe i ostatke hrane. Našli smo puno keramičkih, porculanskih i staklenih predmeta i ulomaka iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća, koji govore o životu plemstva i puka, poput vrčeva, zdjela, staklenih čaša, boca i drugih autentičnih predmeta. Pronađene kosti životinjskog porijekla govore o tome kako su prvenstveno kozumirali govedo, zatim perad i svinje, a pronašli smo i školjke kamenice, kao dokaz da su se s mora uvozile delicije vrlo popularne u ranom novom vijeku, što znači da je plemstvo držalo do toga što jede – ispričala nam je Škiljan.

Zanimljiv lokalitet

Najviše nalaza je iz 17. i 18. stoljeća, a nešto i iz 16., poput novčića iz 1572. Pronađeni pečnjaci i ostaci kaljevih peći dočaravaju ukus plemstva koje je tu stanovalo, shodno motivima koji su se na njima nalazili, najčešće prikazi antičkih junaka i božanstava, što je bilo popularno u renesansi. Sve pronađene nalaze preparatori peru, sortiraju i spajaju. Dio će se konzervirati upravo u Muzeju seljačkih buna, a dio u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Otkriveni ostaci arhitekture kroz određeno će razdoblje biti prezentirani i posjetiteljima, no iz Muzeja kažu kako još uvijek nisu sigurni na koji način, obzirom da će za to biti potrebno dodatnih financijskih sredstava od predviđenih za radove na dvorcu ove godine.

– Zanimljiva je to priča koja će posjetiteljima upotpuniti zanimljivu prošlost Samaca koja se ne veže samo uz obitelj Oršić, već i za obitelji koje su ranije tu živjele. Nadamo se da ćemo otkrivene temelje kaštela moći prezentirati javnosti, da li kroz staklene površine, djelomično ili u potpunosti, nismo još sigurni – rekla je Škiljan, dodavši kako posla na ovom lokalitetu ima još puno, a obzirom da se radi o zanimljivom lokalitetu koji je zasigurno višeslojan, istraživanja nisu gotova te se nada da će uskoro možda pronaći ostatke iz još ranijih razdoblja.

Ostaci arhitekture koja je tu stajala prije sadašnjeg dvorca Oršić pronađeni su tijekom radova na uređenju terase. Obzirom na novi moment u sklopu radova koji nije bio uključen u financijsku konstrukciju za radove do kraja ove godine, voditeljica Muzeja seljačkih buna Vlatka Filipčić Maligec kaže kako će se do kraja godine izvesti onoliko radova koliko financijska sredstva budu dozvoljavala. Arheološki nalazi morat će se zaštititi i pronaći rješenje kako će se prezentirati posjetiteljima, a što će se odlučivati zajedno s konzervatorima, nadzorom i izvođačima radova.

– Ove godine svakako planiramo asfaltiranje dijela terase koji ne obuhvaća pronađene nalaze, a nadamo se da će do zime taj dio dobiti i završno popločenje, kako bi se terasa mogla koristiti. Potrebno je još i napraviti instalacije – rekla je Filipčić Maligec. Ove je godine za radove oko dvorca Oršić, odnosno na terasi, od Ministarstva kulture dobiveno 537.500, 90 kuna, dok će Muzej izdvojiti 200 tisuća kuna vlastitih sredstava.