Do čiste županije novcem iz Europske unije

U Oroslavju je održan jedan u nizu sastanaka na kojem su predstavnici Grada Oroslavja i susjednih općina Stubičkih Toplica, Donje i Gornje Stubice upoznati s projektom Regionalni projekt sustava odvodnje za Krapinsko-zagorsku županiju – tehnička pomoć za pripremu projektne dokumentacije i IPA aplikacija za projekte odvodnje koji će se 14 mjeseci odrađvati na području Hrvatskog zagorja.

Sudjelovali su i predstavnici Hrvatskih voda, Vodoprivrednog projektnog biroa i španjolske tvrke Iberinsa. Riječ je o projektu koji se sastoji od analize postojećeg stanja vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, zatim izrade koncepcije odvodnje otpadnih voda na cijelo Zagorje, izrade fisibility studija za pojedine sustave i izrade aplikacije za predpristupne fondove EU. Vrijednost projekta je 1.580.000 eura.

Izrada studije

- Cilj tih aplikacija je da se od Europe dobiju određena financijska sredstva, bilo povratna, bilo bespovratna. Taj projekt financira EU, a posao na izradi projektne dokumentacije dobila je španjolska tvrtka Iberinsa i njihov partener Nipsa. Oni će u suradnji s Hrvatskim vodama i jedinicama lokalne samouprave raditi sljedećih 14 mjeseci na izradi studije i aplikacije prema EU – rekao nam je Stanislav Pandurić, voditelj Službe zaštite voda u Hrvatskim vodama za područje sliva Save.

- Cilj je napraviti prijavu za kandidiranje projekta kada uđemo u EU, a bilo bi dobro i prije. Tako bi se dobila financijska sredstva za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda, a to su kolektori, kanalizacije i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. U tom cilju mi smo do sada obišli Krapinu i Pregradu, bili smo u Mariji Bistrici, danas Oroslavju, idemo u Zabok, Zlatar, Zlatar Bistricu, a obići ćemo i ostale općine – veli Pandrurić i dodaje da im je potrebna pomoć u dostavi podataka od strane gradova i općina kako bi projekt bio gotov na vrijeme jer rokovi ovdje igraju važnu ulogu. Kako je područje KZŽ dosta veliko i brdovito, postavlja se pitanje može li jedan sustav pokriti cijelu županiju.

- Mi ćemo sagledati cijelu KZŽ, otići ćemo u najmanju općinu. Stručnjaci iz Iberinse će na temelju ekonomskih pokazatelja i tehničkih potreba izvršiti procjenu i napraviti fisibility studiju – studiju izvodivosti, odnosno ekonomski će valorizirati isplativost izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda. Analizirat će svaku sredinu i dat će prijedlog koji sustavi su realno tehnički izvedivi, ali i kasnije da se mogu sami ekonomski održavati. Nećemo graditi više sustave za odvodnju otpadnih voda koji nemaju ekonomsku logiku. Za to nam EU neće dati novce. Zato i jesu tu da prikupe ekonomske podatke i tako osmisle cijeli projekt koji ima budućnost opstanka – zaključio je Stanislav Pandurić.

Španjolcima izazov, ali vjeruju u projekt

Vrlo pozitivno na projekt gleda i Rodrigo Valiente Lopez, građevinski inženjer iz međunarodng odjela tvrtke Iberinsa koja je njegovu izradu dobila na međunarodnom natječaju zajedno s partnerima iz tvrtke Nipsa. Ne brinu ga niti prepreke u obliku zagorskih brega.

- Započeli smo u srpnju u Mariji Bistrici s uvodnim sastankom i od tada prikupljamo podatke od jedinica lokalne samouprave i Hrvatskih voda kako bi napravili analizu i startali s fisibilitiy studijom i kako bi napravili IPA aplikaciju. Tada ćemo vidjeti što će EU fondovi reći na naše prijedloge za odvodnju otpadnih voda u KZŽ. Osjećam da je ovo vrlo važan projekt. Zašto? Zbog toga što ovo područje treba veliki napredak kod odvodnje otpadnih voda. Dosta je posla već napravljeno, ali moramo prikupiti sve podatke i usmjeriti ih u jednom smjeru jer su općine i gradovi radile svoje studije. Trebamo odraditi dobar posao jer smo sigurni da možemo dobiti sredstva EU fondova za izgradnju sustava. Kraj s brojnim brežuljcima čini posao mnogo zanimljivijim. Da je sve ravno naravno da bi bilo lakše. Ali to je izazovan projekt i time teži. Vjerujem da će na kraju sve biti dobro. Moramo unaprijediti sustav odvodnje voda u općinama i gradovima bez obzira na brda. To neće biti prepreka. Moramo to napraviti i to ćemo napraviti – rekao nam je Rodrigo Valiente Lopez.

I domaćin gradonačelnik Oroslavja Ivan Tuđa složio se da je svaki pomak u smislu rješavanja odvodnje dobrodošao, pogotovo ako se dobiju sredstva EU fondova.

Problem cijele županije

- Definitivo je problem odvodnje problem ne samo Oroslavja već i cijele KZŽ. Bilo je riječi da je to i najskuplji projekt. Mi smo u Oroslavju praktički s 99 posto riješili i električnu energiju i plin i vodoopskbu, telekomunikacije. Jedini infrastrukturni problem je odvodnja. Tu smo na samom početku kad bi gledali stručne parametre i nemamo gotovo niti jedan metar prave fekalne kanalizacije. Uglavnom je to mješovita kanalizacija. Nadamo se da će prvi pravi projekt koji ćemo raditi u suradnji s Hrvatskim vodama biti u Ulici Ljube Babića Đalskog dužine 1.000 metara gdje ćemo raditi isključivo fekalnu kanalizaciju. Obično se radilo o oborinskim vodama ili mješovitoj kanalizaciji pa su se ljudi u tu odvodnju poluilegalno priključili. Mi imamo još iz '90-ih godina idejno rješenje odvodnje cijelog grada i sad ćemo revidirati taj projekt. Za sve ostalo ćemo se uključiti u projekt s Hrvatskim vodama i ostalim jedinicama lokalne samouprave. Što se tiče našeg kolektora, on nam zadaje više problema, nego što imamo koristi jer se sve fekalne vode iz Stubice i Stubičkih slijevaju odmah na ulasku u Oroslavje u Topličinu. S druge strane ono kanalizacije što je i napravljeno u Oroslavju nije priključeno na cjevovod kolektora i on je u ovom trenutku neupotrebljiv – rekao je Tuđa dodajući da će se sve što je do sada napravljeno uključiti u projekt.

Potreba svih potreba

Ovaj projekt izuzetno važnim smatra i saborska zastupnica Danica Hursa koja je sudjelovala na sastanku.

- Moja prva rečenica u Saboru bila je vezana na odvodnju. To je potreba svih potreba. Imamo u Zagorju samo 13,8 posto riješeno tu problematiku. I tu se vidi nedostatak pojavljivanja ovakvih projekta u državnom proračunu. Zadovoljna sam što je naša županija prva koja je ušla u obradu. Nešto slično se radi u Karlovcu i Slavonskom Brodu. Područje od Gornje Stubice do Oroslavja veže i taj kolektor koji je pokrenut još od Done početkom osamdesetih, a bio je tako nužan. Trebamo kolektor u funkciji jer on uz osnovne životne potrebe donosi i povećanje proizvodnje i podiže gospodarstvo. I ono što moramo naglasiti je rok od 14 mjeseci kojeg se moramo držati jer je važno imati gotove projekte jer ulaskom u EU možemo dobiti bespovratna sredstva za realizaciju – zaključila je Danica Hursa.