Dodijeljene Zlatne kune: Ovo su najuspješnije zagorske tvrtke u prošloj godini

Autor mč/jk
393836713_1426676998063767_4255436510113306114_n.jpg

Zagorke tvrtke Codx Solutions d.o.o iz Krapine, ­­­­­­­­­­­­­­ Pireko d.o.o. iz Oroslavja i Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli, svaka u svojoj kategoriji, dobitnice su Zlatne kune za 2022. godinu.

Nagrada 'Zlatna kuna', koja se dodjeljuje najuspješnijim tvrtkama s područja Krapinske – zagorske županije, dodijeljena je danas u Zaboku, na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina.

Polazište za izradu kriterija za dodjelu Zlatne plakete su rezultati poslovanja poduzeća temeljem uvida i analize bilance stanja i računa dobiti i gubitka za proteklu godinu. Osim uobičajenih parametara uspješnosti poslovanja poduzeća koje proizlaze iz financijske analize poslovanja, vodi se računa i o specifičnostima hrvatskog gospodarskog trenutka posebice o zaposlenosti, otvaranju novih radnih mjesta te zadovoljstvu radnika izraženom kroz prosječna godišnja primanja, pojašnjavaju iz Županijske komore Krapina.

Tvrtka Codx Solutions d.o.o iz Krapine plaketu je dobila u kategoriji malih trgovačkih društava. To je tvrtka koja se bavi razvojem programskih rješenja koja postavljaju standarde u industriji, a predani su i razvoju vlastitih inovativnih rješenja koja pomažu njihovim klijentima u procesima digitalne transformacije. Njihov rad obuhvaća širok spektar industrija, uključujući financijski sektor, proizvodni, industrijski te medicinski sektor. Iako je sjedište tvrtke u Krapini, njihova prisutnost seže daleko izvan granica Hrvatske, jer timovi tvrtke aktivno sudjeluju na tržištima zapadne Europe i SAD-a. - Iza plakete stoji rad mojih 35 kolega i ne bih stajao tu da nije bilo njih i stručnosti i truda koji ulažu u taj posao – istaknuo je direktor tvrtke Miroslav Šalković.

U kategoriji srednjih trgovačkih društava plaketu je dobila tvrtka ­­­­­­­­­­­­­ Pireko d.o.o. iz Oroslavja, koja je poslovanje započela 1992. godine, s djelatnošću strojarskog inženjeringa. Kasnije su se preorijentirali i počeli razvijati proizvodni program: izmjenjivače topline, spremnike, bojlere, ekspanzijske uređaje, procesnu opremu, opremu za toplinske stanice i kotlovnice te brodsku opremu. Danas tvrtka ostvaruje više od 98% svog ukupnog godišnjeg prihoda u proizvodnji, a kvalitetom proizvoda, konkurentnim cijenama i vlastitim razvojem tvrtka prodaje opremu na tržištu Republike Hrvatske,  diljem Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije te indirektno i u ostatku Svijeta (Amerika, Azija, Afrika). – Imamo 95 zaposlenih, od toga 16 visokoobrazovanih ljudi, pretežno s našeg područja i više od pola školovanih uz našu pomoć. Važno je ulagati u ljude, a mi stipendiramo i studente strojarstva te stalno na praksi imamo učenike, lani smo njih petero i zaposlili, to je kadar kakav nam najviše treba – rekao je član uprave firme Ivica Knezić.

Zlatnu plaketu u kategoriji velikih trgovačkih društava dobila je Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli, koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, a svoje proizvode prodaje i distribuira u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji te drugim zemljama jugoistočne Europe. Danas je to tehnološki visokorazvijena tvornica, u kojoj se dnevno proizvede oko 960 tona stakla. Proizvodni program obuhvaća više od 400 oblika koji se mogu proizvesti u pet osnovnih boja te nijansama zelene i plave. Uz standardnu, proizvode i ekskluzivnu ambalažu, osmišljenu isključivo prema zahtjevima kupaca, a maksimalno ulažu u osiguravanje sigurne okoline za rad, zaštitnu opremu i edukaciju o sigurnosti na radu – uz moto „Ja sam važniji od proizvodnje“. – Ovo je priznanje za sve nas u Vetropack Straži, ali i Vetropack grupi. Svjesni smo da je pojedinac bitam i time se vodimo. Vetropack nije samo poslovna priča, već priča o posvećenosti održivosti, brizi za okoliš i angažmanu u zajednici – rekao je predsjednik uprave Vetropack Straže Darko Šlogar.

Predsjednik Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek istaknuo je kako je gospodarstvo Krapinsko – zagorske županije prošle godine postiglo najbolje rezultate u povijesti. – Imali smo oko 2 milijarde i 400 milijuna eura prihoda i 200 milijuna eura dobiti, ostvarili smo rast produktivnosti od 16 posto i izvoza od 21 posto. Proizvodnja i izvoz su se u proteklim godinama u trenucima krize pokazali kao velika snaga i prednost, no proizvodne i izvozne tvrtke danas imaju poteškoća s popunjavanjem proizvodnih kapaciteta, uslijed brojnih događanja u svijetu – rekao je Švaljek te je dodao kako su proizvodnja i izvoz vrijednosti koje imamo desetljećima te se mora naći načina kako da ih se očuva.

Čestitke dobitnicima Zlatne kune uputio je i predsjednik HGK Luka Burilović, koji je istaknuo kako rezultati govore da možemo biti zadovoljni s proteklim poslovanjem, obzirom na situaciju unazad par godina s covidom i agresijom Rusije na Ukrajinu, uslijed čega su gospodarska kretanja u Hrvatskoj bila povoljnija i bolja nego što su bile prognoze. Rekao je i kako je ove godine HGK po prvi puta izradila prvi hrvatski ESG rating i pripadajući upitnik koji je donosio dodatne bodove za dobivanje nagrade, kao važan alat za mjerenje održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja tvrtke te prepoznavanje rizika i prilika vezanih uz održivo, odnosno odgovorno poslovanje. Istaknuo je i kako će se 'Zlatna kuna' i dalje zvati tako, unatoč uvođenju eura, u čast našoj bivšoj valuti, a pohvalio je i poslovanje tvrtki u Krapinsko – zagorskoj županiji, kao i dobru suradnju lokalne i regionalne samouprave, koji prepoznaju potrebe gospodarstvenika.

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je u najvećim vremenima krize i recesije naše gospodarstvo ulagalo u ljude i nove tehnologije, a europsko gospodarstvo prepoznalo je kvalitetu tih proizvoda. Rekao je i kako naspram 2013. kada je na području KZŽ bilo 8600 nezaposlenih, sada ih je 2100 i fali bilo kakve radne snage, na što upućuju brojni gospodarstvenici. – U prvih šest mjeseci ove godine izdano je preko 1500 dozvola za rad stranim radnicima na području KZŽ, što ne mora biti loše, jer to su trendovi koje su prolazile sve razvijene zemlje Europske unije. No, pitanje je da li smo mi samo tranzit, pa će ti radnici otići za Austriju ili Njemačku, kada ih naši gospodarstvenici nauče raditi. Trebamo te ljude asimilirati, upoznati s našom kulturom, da bi tu radnu snagu zadržali – rekao je Kolar, čestitao zagorskim tvrtkama na odličnim rezultatima i najavio kako će im Županije i dalje biti partner, kako bi imali što manje problema oko izdavanja dozvola.

NAjčitanije