Dr. Trobonjača o novom soju virusa: "To bi nam moglo poremetiti planove, evo o čemu se radi"

Zasad nemamo odgovor na pitanje je li britanski, mnogo zarazniji soj koronavirusa već prisutan u Hrvatskoj. Znanstvenici okupljeni na projektu "Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije covida-19", pod vodstvom prof. Kristiana Vlahovičeka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, dosad nisu detektirali tu varijantu kod nas, piše Jutarnji list.

Ako se britanska varijanta proširi u EU i Hrvatskoj, to bi moglo poremetiti planove za procjepljivanje jer se ta varijanta brže širi u populaciji. Ako britanska varijanta postane dominantna i kod nas, prema nekim procjenama trebat će procijepiti 90 posto stanovništva. "No, mislim da se ne trebamo bojati nekakve mogućnosti da bi novi soj mogao izbjeći imunosti postignutoj preboljenjem covida-19 ili vakcinacijom.

Tisuće i tisuće virusnih mutanata neprekidno nastaje, možda i potencijalno opasnijih ili kadrih izbjegavati imunosnom sustavu, no velika većina takvih mutanata ne može opstati jer ovi virusi imaju jednu zadatost, a to je građa proteina šiljka", kaže imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Što se trenutačno događa s virusom?

Nova varijanta koronavirusa, poznata kao B.1.1.7 ili VOC 202012/01, prvi je put zabilježena u Kentu i Londonu 20. rujna 2020. godine. Znanstvenici su tada otkrili čak 17 mutacija u odnosu na originalni soj koronavirusa iz Wuhana. Od tih 17 mutacije, osam je na genu koji kodira ključni S (spike) protein pomoću kojeg virus ulazi u stanicu.

Kako se pojavila britanska varijanta koronavirusa?

Iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nema jasan odgovor na to pitanje, znanstvenici spekuliraju da su se višestruke mutacije dogodile kod jednog pacijenta s jako oslabljenim imunološkim sustavom. Taj se pacijent borio s covidom više tjedana, što je koronavirusu omogućilo da evoluira, a zatim je taj soj zarazio drugu osobu.

Zašto nas varijanta B.1.1.7 toliko brine?

Zbog visoke zaraznosti: znanstvenici procjenjuju da je britanska varijanta koronavirusa 50 do 70 posto zaraznija nego dosadašnje. Varijanta B.1.1.7 sada je dominantna u Velikoj Britaniji, a proširila se u 52 zemlje svijeta, uključujući i susjednu Mađarsku.

Je li britanska varijanta smrtonosnija od dosadašnjih?

Prema dosad dostupnim podacima, ta varijanta ne uzrokuje ni teže, ni smrtonosnije kliničke slučajeve od dosadašnjih. No, činjenica je da je puno zaraznija, što znači da će i veći broj ljudi biti hospitaliziran, a to povećava pritisak na bolnički sustav.

Što znamo o južnoafričkoj varijanti koronavirusa?

Južnoafrička varijanta B.1.351 pojavila se u listopadu i ima potencijalno važnije promjene u proteinu S od britanske inačice. Obje su varijante podjednako zarazne, ali južnoafrička sadrži jednu mutaciju koja bi potencijalno mogla umanjiti učinkovitost cjepiva. Dominantna je u Južnoj Africi, ali se proširila u dvadesetak zemalja.

Koje još varijante koronavirusa izazivaju zabrinutost?

Znanstvenici upozoravaju na varijantu koronavirusa koja se pojavila u Nigeriji te dovela do naglog rasta broja zaraženih u toj najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji te brazilsku varijantu detektiranu u prosincu 2020. u Manausu, glavnom gradu države Amazonije koji je bio jako pogođen prvim pandemijskom valom.

Hoće li cjepiva i dalje biti učinkovita?

Trenutačna cjepiva dizajnirana su prema ranijim inačicama, ali znanstvenici su uvjereni da bi trebala biti učinkovita i protiv novih varijanti koje se lakše šire. U tijeku su istraživanja koja će to utvrditi. No, čak i u najgorem scenariju, cjepiva bi se mogla redizajnirati, za nekoliko tjedana ili mjeseci, kako bi bila učinkovita i protiv novih varijanti.