Društvo Kajkaviana obilježilo 30. obljetnicu djelovanja u očuvanju lokalne kulturne baštine

Prošlog je petka u Donjoj Stubici održana redovna godišnja sjednica Skupštine društva Kajkaviana. Kako je naglasila predsjednica Ines Krušelj-Vidas, bila je to redovna, ali je opet i posebna sjednica, jer je društvo obilježilo 30. obljetnicu djelovanja.

Udruga je osnovana 9. veljače 1989. na Skupštini društva održanoj na prijedlog 18-ero članova inicijativnog odbora od kojeg su i danas članovi udruge: Darko i Ljerka Bubanko, Ivo Cesarec, Ančica i Mirko Ivanjek, Marija Krušelj i Željko Popović pa im je ovom prigodom zahvaljeno na predanom 30-godišnjem radu u udruzi. Okupljenim članovima udruge i gostima obratili su se prvi predsjednik udruge Darko Bubanko i njegov nasljednik Mirko Ivanjek, evociravši početke djelovanja udruge.

Zanos osnivača Kajkaviane i predanost ideji o osnivanju kajkavskog muzeja knjige koji bi predstavio bogato kajkavsko knjižno blago pronađeno među dubletama neistraženog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba koja se smjestila u dvorac Stubički Golubovec i ujedno revitalizirao dvorac ubrzo se proširila pa su društvu pristupili i drugi aktivni članovi: ponajprije dr. Alojz Jembrih (predsjednik društva 2004.-2013.) i gđa Vlasta Horvatić-Gmaz, dugogodišnja tajnica društva.

Tijekom svog djelovanja, Društvo je organiziralo brojne izložbe, promocije, glazbena događanja, tribine, znanstvene skupove, ali i provodilo izdavačku djelatnost. Kajkaviana ne samo da je stekla ugled svojim radom nego je i ostvarila svoju početnu misiju: „stvaranje ozračja za promjenu uloge kajkavskih dijalekata, osobito najzanemarivanijeg kajkavskog dijalekta – koji je zapravo jedan od hrvatskih jezika“ – kako je to napisao Mirko Ivanjek u članku povodom 10. obljetnice Kajkaviane.

Kajkaviana je bila prva udruga takvog tipa na zagorskim prostorima i svojim je postojanjem ohrabrila i brojne druge ljubitelje lokalne povijesti, kulturne baštine na okupljanje istomišljenika i osnivanje vlastitih udruga u cilju očuvanja posebitosti kulturnog nasljeđa. Unazad nekoliko godina, djelatnost društva fokusirana je na izdavačko područje, pa će se tako ove godine obilježiti i 25. obljetnica izlaženja jedinog zagorskog časopisa za kulturu „Hrvatsko zagorje“, nezaobilazne literatura svih zainteresiranih za lokalnu povijest i kulturu.

Udruga Kajkaviana ostvarila je još nekoliko vrijednih izdanja, a knjiga dr. Krešimira Regana „Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja“ izdana 2017. postala je apsolutni hit kako među znanstvenicima tako i među zaljubljenicima kulture i povijesti.

Na sjednici Skupštine predstavljena je mrežna stranica društva www.kajkaviana.hr, a svi prisutni dobili su prigodno tiskane straničnike kojima se obilježavaju vrijedne obljetnice društva Kajkaviana.

Okupljenima se obratio i donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić, zahvalivši na predanom radu svim članovima udruge te obećavši i daljnju financijsku potporu lokalne uprave.

Podnesena su izvješća za prošlu godinu i napravljeni planovi za iduće razdoblje te odlučeno da će se i u 2020. pokušati održati izdavačke aktivnosti te pripremiti za poslovanje u prostoru Fellerove zgrade kada bude obnovljena.

Održane su i dvije promocije koje je vodila Vlasta Horvatić Gmaz, u kojima je predstavljen najnoviji broj časopisa te pjesnička Zarošeni obloki Dragice Ferjanić.