EU ABECEDA: Možemo li biti složni u različitosti?!

Europska unija, ime je zajednice kojoj stremi većina građana hrvatske i naziv koji nam pomalo izlazi na uši zadnjih tjedana. Hrvatskim su medijima i političarima, naime, puna usta EU - a kako bi uvjerili glasače, koji izlaze na referendum 22. siječnja ( ove nedjelje !) o ulasku naše zemlje u EU, da zaokruže „da“. Euroskeptike se manje čuje.

Otvaraju se granice

Što „male“ ljude očekuje ulaskom Hrvatske u EU, vrlo je složeno pitanje na koje ćemo ukratko pokušati dati odgovor. Hrvatska je, podjetimo, prešla vrlo mukotrpan i dugotrajan proces pregovora za članstvo u Uniji. To je bio prvi, ali veliki korak. Sada slijedi ono još teže, kako građanima objasniti mane i prednosti ualska u Europsku uniji i kako ih pripremiti za to društvo.

Kad, jer vjerujem da hoćemo jer to govore i recentne ankete, uđemo u Europsku uniju 2013., otvorit će nam se granice, doslovno i u prenesenom smislu. Moći ćemo putovati, školovati se i raditi, u bilo kojoj od 27 zemalja , koliko ih je sad u Uniji, a doskora se i za stalno preseliti u neki drugi kutak Starog kontinenta. 

Moći ćemo jeftinije kupovati proizvode u dućanima jer će biti veća konkurencija. Rok plaćanja ograničit će se na 30 dana, što je jako dobra vijest za sve poduzetnike. Hrvatsku u prve dvije godine članstva čekaju i 3,5 milijarde za projekte i dokumentaciju, poljoprivreda dobiva 373 milijuna eura u prvoj godini članstva.

Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sedam glasova u Vijeću EU, jednog povjerenika u Europskoj komisiji, jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu, a hrvatski postaje 24.službeni jezik EU.
 
Skuplji kruh, lijekovi,novine...

Ulaskom u EU, ukinut će se nulta stopa PDV-a na kruh, lijekove, knjige, novine i znanstvene časopise i morat će se uvesti snižena stopa od najmanje 5 posto. Drugim riječima, navedeni artikli će poskupjeti. Dragi Zagorci, nema sadnje novih vinograda, već se samo moći obnavljati stari.

Nakon sedam godina od ulaska, stranci će moći kupovati poljoprivredno zemljište, čime dolazi u opasnost (ako se na vrijeme ne trgnemo) da nam netko drugi preuzme glavni resurs budućnosti, proizvodnju zdrave hrane. No, da bi mogli iskoristiti ulazak u EU, najvažnije da smo dobro informirani i – obrazovani.

Neinformiranost i prevladavajuće nepoznavanje  elemntarnih podataka o EU, a kamoli kako se i gdje može prijaviti za određene projekte, najveći su razlozi za euroskepticizam. Neznanje je uvijek bilo i ostalo ljudski neprijatelj broj jedan, a oni koji su vješti u manipuliranju, EU sad koriste kao bauk u plašenju i to baš onih neupućenijih.
Zato je na svim razinama institucionalne vlasti velika zadaća da ozbiljno porade na (pr)osvješćivanju i informiranju sviju nas budućih članova Europske unije. 

Stoga, dobra informiranost i znanje: formalno obrazovanje, poznavanje jezika, upotreba stečenih znanja i vještina su moć i ključ koji zapravo pojedinačno otvara vrata EU – a. I tada će u potpunosti vrijediti geslo EU -a  „Sloga u različitosti“.