EU nam vodom želi razrijediti vino
U rustikalnoj kuriji Terbotz u Železnoj Gori u Međimurju ovih se dana održalo 5. međunarodno ocjenjivanje vina Štrigova 2021. Uzorci, njih čak 165, bili su podijeljeni u dvije grupe, u prvoj su bila vina sorte pušipel, a u drugoj sva ostala bijela i crvena vina vinara iz Hrvatske i Slovenije. Ostvare li se prognoze o kojima pišu talijanski mediji, za koju godinu pred žirijem bi se mogla naći i treća kategorija – bezalkoholna vina, piše Večernji list.
U vinarskim krugovima, a i među konzumentima, odjeknula je vijest da se talijanska vinska industrija oštro protivi planovima Europske unije o mogućem razrjeđivanju vina vodom kako bi se u tom piću smanjio udio alkohola. Pišu da se razmišlja o osmišljavanju proizvodnje vina bez alkohola ili vina s manjim postotkom alkohola, a sve zbog zaštite zdravlja Europljana.
Talijanski ministar poljoprivrede Stefano Patuanelli odmah je rekao da će se tome usprotiviti, a udruga poljoprivrednika Coldiretti smatra da bi razrjeđivanje vina bilo obmana potrošača i “iznimno opasan presedan koji bi ozbiljno ugrozio identitet talijanskih i europskih vina”. Italija je među najvećim proizvođačima vina u svijetu s prometom od 11 milijardi eura.
Izv. prof. dr. Darko Preiner sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže da je, prema njegovim saznanjima, tu inicijativu Europska komisija demantirala. Kad bi do takve inicijative ipak došlo, njegov stav je da u kontekstu dopuštenih metoda, dakle enoloških praksi, u proizvodnji vina nema mjesta za dodavanje vode. Poznati vinar Ivan Enjingi mogućnost da se vina razrjeđuju naziva – apsurdom.
– Tražimo način kako od loze dobiti ono najbolje, a to što dobijemo lako se čuva i traje. Apsurd je kvariti takvo vino vodom. Tko želi, neka si sam ulijeva vodu i čini svetogrđe. Ja to sigurno neću raditi. Budemo li u podrumima razrjeđivali boce vodom, to neće valjati.
Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu napominje da se o dealkoholizaciji vina počelo govoriti zbog – klimatskih promjena. Ako se već želi poticati proizvodnja vina s manjim sadržajem alkohola, onda sam za tehnologije koje što manje zadiru u organoleptiku vina, odnosno za što prirodnije metode. A najprirodnije moguće je brati grožđe na vrijeme, kad je količina šećera takva će dati vina umjerenog i nižeg alkohola. Po meni je to najbolje rješenje. Ovo s vodom ne drži vodu... – zaključuje izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Vinari s kojima smo razgovarali nisu baš oduševljeni trendom potražnje za laganijim vinima. – Ako netko želi takvo vino, nek’ si doma slaže ili naruči bevandu – kažu.
