EUROSTAT: Radnici u Hrvatskoj među najjeftinijima u Europskoj uniji

Radnici u Hrvatskoj su među najjeftinijima u EU, mjereno prosječnim troškom sata rada, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Podaci se odnose na 2021., a prema njima su radnici u Hrvatskoj ne samo među najjeftinijima u EU, nego je i trošak rada rastao relativno sporo zadnjih godina u odnosu na slične države, prenosi Index.

Prosječni trošak radnog sata je ukupni trošak rada podijeljen s brojem radnih sati. U to spadaju plaća, bonusi na plaću, druge kompenzacije za rad i doprinosi. Tu također spadaju troškovi osposobljavanja te obrazovanja radnika, uz troškove samog procesa zapošljavanja, poreza na rad te radne odjeće i obuće. Odbijaju se subvencije.
Unutar EU postoje velike razlike između država članica pa je razlika u trošku rada između države s najjeftinijim satom rada i države s najskupljim satom rada gotovo 40 eura, a prosječni trošak sata rada u najskupljoj članici EU je 6.7 puta veći nego u najsiromašnijoj. Najjeftinija cijena rada po satu u većini država je u građevinskom sektoru.
Najskuplji sati rada su u Danskoj (46.9 eur/h), Luksemburgu (43 eur/h) i Belgiji (41.6 eur/h), a najjeftiniji u Bugarskoj (7 eur/h) i Rumunjskoj (8.5 eur/h). Hrvatska s troškom rada od 11.2 eura po satu spada među države s najjeftinijim radom u EU, a osim u Rumunjskoj i Bugarskoj jeftiniji je rad samo još u Mađarskoj (10.7 eur/h) i Latviji (11.1 eur/h).

Posebno je zanimljivo to što je trošak radnog sata u Hrvatskoj rastao samo za 17.89 posto u odnosu na 2012., što je među najmanjim rastom država koje su ispod prosjeka EU od 29.1 eura po satu. Među tim državama je rast bio manji samo u Španjolskoj (8.53 posto), Cipru (8.93 posto) i Grčkoj (9.55 posto). Za usporedbu, trošak rada u Rumunjskoj i Bugarskoj se u istom razdoblju udvostručio.
Zbog relativno sporog rasta troška sata rada, Hrvatsku su po tom pitanju od 2012. pretekle Litva (rast 91.53 posto), Poljska (rast 45.57 posto), Slovačka (rast 59.55 posto) i Estonija (rast 68.60 posto), u kojima je sat rada bio jeftiniji 2012.nego u Hrvatskoj, a 2021. skuplji.

Teško je dati jednoznačan odgovor oko toga zašto je trošak rada po satu u Hrvatskoj rastao toliko sporo. Prema dostupnim podacima, porezno opterećenje plaća u razdoblju od 2012. do 2021. nije značajno raslo.
Po pitanju prosječnih plaća Hrvatska je usporediva sa sličnim državama, ali po pitanju visokih plaća odskače, tj. razmjerno više oporezuje radnike s visokim plaćama od usporedivih država. Jednostavno, produktivnost rada u Hrvatskoj presporo raste pa sporo rastu i plaće. To ne znači da radnici u Hrvatskoj malo ili loše rade, nego da je gospodarstvo Hrvatske takvo da uloženi rad nije dovoljno produktivan, piše Index.

Nipošto to ne znači da se u Hrvatskoj manje radi. Dominantno se baš u najbogatijim državama na svijetu vremenski najmanje radi, a siromašnijima najviše, ali je efikasnost rada u bogatim državama puno veća.
Hrvatska je jednostavno imala puno manji rast produktivnosti rada od Rumunjske, Litve, Latvije, Poljske, Slovačke i drugih usporedivih država. Imala je relativno bolju startnu poziciju, ali s vremenom plaće u njoj sporije rastu zbog sporijeg rasta produktivnosti. Upravo produktivnost određuje dugoročni rast plaća u nekom gospodarstvu.