Gledati u nebo ili se osigurati?

´Veliko olujno nevrijeme praćeno tučom veličine oraha uništilo je veliki dio poljoprivrednih usjeva´… ´Tuča poharala sjeverozapadni dio Hrvatske´, ´U nevremenu najviše stradalo područje Varaždina i veći dio Zagorja´ ... Takvi i slični napisi punili su novinske stupce prijašnjih tjedana, a nije isključeno da nevremena bude još u ovom najtoplijem mjesecu za kojeg je tipično da mijenja svoje ponašanje, odnosno da se događaju takvi frontalni poremećaji. Nažalost, takve situacije su nepredvidive. Više ne pomažu ni rakete, ni obrambene mreže…

Stradali su poljoprivredni usjevi kukuruza, vinogradi, vrtovi, stradali su obiteljski objekti i automobili. Iako svake godine vremenske nepogode nanesu velike štete na poljoprivredi, još uvijek mali broj ljudi, pogotovo oni koji imaju mala poljoprivredna gospodarstva ne osiguravaju svoje usjeve i trajne nasade od tuče, mraza, poplava i drugih rizika. Tu naviku jedino imaju tvrtke koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i poljoprivredne zadruge. Razlog zbog čega naši ljudi nemaju naviku osigurati svoje usjeve od štete leže u financijama.

Kako to rade susjedi

Kažu kako su cijene osiguranja visoke, dodatni napor im je i brdo papira koje moraju sakupiti, ispuniti i predati te obveza upisa u poljoprivredni registar. Ne tako davne 2003. godine počeo se primjenjivati model u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva dalo potporu za osiguranje na kojeg su imale pravo seoska i poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredne zadruge, obrtnici i druge tvrtke koje se bave poljoprivredom kako bi se pomoglo da se poveća broj osiguranika, a time i povećaju osigurane površine nasada i usjeva. Broj osiguranika i nije se nešto povećao. U prilog tome idu i podaci kako je u Hrvatskoj osigurano samo 4% poljoprivrednih usjeva ili nasada, susjedni su nam Slovenci malo bolji po tom pitanju sa 17%, Mađari sa 50%, dok prednjače Austrijanci sa čak osiguranih 75% poljoprivrednog područja.

Poljoprivredne kulture, odnosno usjevi i nasadi mogu se osigurati od raznih vremenskih nepogoda kao što su tuča, oluja, poplava, mraz i slično. I dalje se mali broj osiguranika odlučuje za to jer među poljoprivrednicima prevladava mišljenje kako je osiguranje u poljoprivredi preskupo i neisplativo. To nam je potvrdio i predsjednik Županijskog udruženja povrćara, cvjećara i voćara Krapinsko-zagorske županije Marijan Pavliša čije Udruženje broji više od tridesetak članova, a njih deset osigurano je kod osiguravajuće kuće.

– Ljudi su skeptični što se tiče osiguranja, jer se isplaćuju vrlo male cifre. Ljudi ne vjeruju osiguravajućim tvrtkama – rekao je predsjednik Udruženja povrćara KZŽ Marijan Pavliša navodeći i neke primjere.

– Neugodno iskustvo doživjela je gospođa iz Konjščine s mladim urodom krastavaca koje je tuče uništila i nije dobila ništa. Ili recimo, ako tuča pogodi mladu biljku rajčice vi dobijete samo 2 kune po flancu, iako bi da je rodio dao i od deset do petnaest kilograma ploda - naveo je Pavliša probleme s kojima se poljoprivrednici susreću, dodavši kako se nešto u odnosu prema poljoprivredi treba mijenjati.

Preveliki troškovi

- Jest da država daje neka sredstva, ali samo pojedinim granama. Svi bi se trebali korigirati od države koja bi trebala promijeniti politiku u vezi vremenskih nepogoda, savjetodavne službe u procjenjivanju šteta kao i osiguravajuće kuće u cijenama – mišljena je Pavliša koji kaže kako im je sljedeća zadaća od Županije izboriti da im se sufinancira mreža protiv tuče.

Naime, dosad je Županija sufinancirala obrambene mreže samo vinogradarima. Kako su troškovi porasli, Udruga puno ulaže u infrastrukturu i navodnjavanje, posebno u ovim vrućim mjesecima kada kako bi mogle preživjeti visoke temperature biljke moraju cijeli dan koristiti navodnjavanje.

- Već se osjeti razlika. Ove godine prodajemo povrće po znatno manjoj cijeni. Paradajz po osam kuna, papriku po deset, dok smo ga lani prodavali po dvanaest kuna. Nekim članovima županijskog Udruženja poljoprivredne kulture su stradale od elementarnih nepogoda koje su nas tukle prijašnjih tjedana. Nadaju se povratu, odnosno isplati štete od Županije i nešto od države – govori Pavliša koji nije zadovoljan cjelokupnom situacijom u poljoprivredi zbog velikih troškova.

Da bi se ostvarile određene povlastice kod osiguranja treba ispunjavati i određene uvjete. Osigurava se sve poljoprivredne kulture, no samo ako je procjena iznad 300 tisuća kuna kod osiguranja možete očekivati na povlastice.

- I kod plastenika postoje problem, naime uvjet za osiguranje plastenika je da mora imati betonski temelj, dok plastenici tzv. tuneli to nemaju – objasnio je Pavliša.

Bez izlaska na teren, cijene osiguranja u osiguravajućim tvrtkama teško je definirati, jer se to računa po jedinici površine, a ovisi i o mjestu usjeva ili nasada i drugim kriterijima.

Lakše je kroz udruge

U Croatia osiguranju saznajemo kako se trend osiguranja s godinama ipak povećava. Osiguranje traje jednu vegetativnu sezonu, od vremena pupanja do berbe. Najviše osiguranika imaju preko udruga, na što osiguravajuća kuća daje i popuste. Ako ste u upisniku poljoprivrednog registra 25% osiguranja financira vam Županija, 25 Ministarstvo, 25 pa i do 50% Općina ili Grad, tako da ispada da osiguranik plaća samo 25% - objasnili su nam. Isti tako naveli su kako postoji više načina osiguranja. Jeftinije je kad se osigurava preko udruge, dobiva se dodatni popust jer je riječ o većem broju osiguranika i o većim površinama.

Jedan od primjera su članovi oroslavske vinogradarske udruge Putar koji se osiguravaju preko Croatia osiguranja koja za grupno osiguranje vinograda od tuče i mraza preko udruge daje 30% popusta. Mali poljoprivrednici rijetko se odlučuju za osiguranje usjeva ili nasada jer siju manje površine za svoje potrebe, no ipak sve je više poljoprivrednika, posebno vinogradara koji se udružuju u udruge i time si ipak olakšavaju. Mali još uvijek stradaju, čekajući od Županije, a ona od države isplatu štete.