Goranu Tribusonu Nagrada Gjalski za roman 'Otac od bronce'

Goran Tribuson je ovogodišnji dobitnik Nagrade Gjalski za roman 'Otac od bronce' što je objavljeno danas na konfrenciji za medije u Dvorcu Gjalskom u Gredicama. Odluku o ovogodišnjem dobitniku donijelo je Prosudbeno povjerenstvo na  sjednici održanoj 25. rujna ove godine u sastavu Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević, Strahimir Primorac (predsjednik) i Tomislav Šovagović i to većinom glasova.

- U uži izbor za Nagradu ušle su sljedeće knjige: Blato u dvorištu Ratka Cvetnića (Mozaik knjiga, Zagreb, 2018.), Mogla bi se zvati Leda Marka Gregura (Hena com, Zagreb, 2019.), OSvojski Jasne Horvat (Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.), Portret Che Guevare Zlatka Krilića (Mozaik knjiga, Zagreb, 2019.), Umro Supermen Zorana Malkoča (Fraktura, Zaprešić, 2018.), Dora sa sjenama ili čekanje života Miroslava Međimorca (AGM, Zagreb, 2018.), Skica u ledu Josipa Mlakića (Fraktura, Zaprešić, 2018.), Prispodobe Antuna Paveškovića (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2018.), Treći život druge violine Marine Šur Puhlovski (VBZ, Zagreb, 2019.) i Otac od bronce Gorana Tribusona (Mozaik knjiga, Zagreb, 2019.).

Strahimir Primorac je u ime Prosudbenog povjerenstva obrazložio odluku žirija. Valja reći kako 68 knjiga prispjelih na ovogodišnji Natječaj.

- Riječ je o žanrovskom hibridu u kojem se prepleću elementi ljubavnog, obiteljskog i povijesnog romana, sa zanimljivom i dobro vođenom fabulom. Radnja se zbiva u neimenovanom gradu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kasno ljeto 1991. godine. Glavni junak Žak Kralj, istodobno i narator u prvom licu, 43-godišnjak, nesvršeni student književnosti, koji se u Beču već desetak godina bavi mutnim poslovima, dolazi u rodni grad na očev pokop. Spram smrti oca, španjolskog borca i partizanskog osloboditelja svoga grada, on je sasvim ravnodušan. Žaka naime i nakon svih tih godina uzajamnog nerazumijevanja i dalje muči pitanje je li njegov otac, revolucionar, strijeljao i ubijao četrdeset pete bez suđenja. A upravo je ta sumnja, koja je produbljivala sinov unutarnji nemir, i s druge strane nesposobnost oca, „šutljiva introverta“, da mu se približi jer je „još mlad pa ne bi razumio“, bila jedan od glavnih razloga Žakova bijega u Beč. Žak ostaje u svom gradu duže nego što je mislio, opažajući kako neka zbivanja sasvim izmiču kontroli i pojačavaju osjećaj psihoze skorog rata. Grozničavo se mijenjaju ideološki i politički dresovi, nekadašnji najbolji prijatelj spreman je u novim okolnostima izdati to prijateljstvo, ljudski životi gube vrijednost, Žak doživljava fizički napad zakrabuljenih osoba u maskirnim uniformama, a nepoznat netko noću je u gradskom parku minirao brončani spomenik partizanima koji je modeliran prema liku njegova oca. Brojne vješto upletene analeptičke dionice omogućuju čitatelju uvid u formativne godine likova romana i njihove nekadašnje odnose te pomažu u razumijevanju njihovih postupaka i novih relacija u realnom vremenu zbivanja radnje - objasnio je Primorac i dodao kako okosnicu Tribusonova romana čine zapravo dvije teme.

-Jedna je protagonistova velika ljubavna priča – o tome u što se nakon petnaest godina razvio susret s Almom Horvat, ženom u koju je prije odlaska u Beč bio zaljubljen, ali je veza tada ostala nerealizirana i raspala se. Sad se ona nastavlja u dramatičnim okolnostima u kojima su dvojica muškaraca spremni na radikalne poteze, ali ishod te borbe ostaje zapravo otvoren: Alma se našla na mjestu eksplozije i završila u bolnici, u stanju amnezije – a što će se zbivati s amnezijom, ne može se znati. Na temi koja je danas svakom našem piscu najriskantniji izbor, Tribuson se kreće nadahnuto, lako i sigurno pokazujući umijeće s kakvim se već odavna nismo sreli. Druga nosiva tema romana je odnos sina i oca, između kojih se s vremenom stvorila provalija nerazumijevanja koju nisu mogli preskočiti za očeva života. Žaka je nakon očeve smrti obiteljski odvjetnik i kućni prijatelj Kurepa uvjerio da mu je otac u poratnim egzekucijama ostao čistih ruku, a objasnio mu je i njegov mentalni sklop. Ispričao je kako se s vremenom Nikola Kralj razočarao kad je vidio koliko se praksa njegovih ratnih drugova razlikuje od proklamiranih ideala; on se nikako nije snašao u miru, „nikad se nije uspio naviknuti na sudbinu onih koji kažnjavaju i upravljaju“. U romanu je puno signala koji upućuju na zaključak da je u njegovu središtu pitanje etike ratnih pobjednika. Nakon svih intimnih sumnji i nedoumica vezanih uz oca, i velikog olakšanja kad se makar i prekasno uvjerio da je njegov moralni integritet bez mrlje, glavni junak na kraju dolazi do spoznaje koja se čini univerzalnom: da u ratu nije važna samo pobjeda nego i to kako se do nje dolazi. „Ako se pritom okaljamo i kompromitiramo, bit ćemo kao i svi ostali pobjednici - objasnio je Primorac.

Tribusonu je ovo treća Nagrada Gjalski. Osvojio ju je 1991. godine za roman 'Potonulo groblje' te 1999. godine za roman 'Trava i korov'. Objasnio je kako je počašćen jer je kako riječ o neovisnoj nagradi.

- Jedina šteta je što je od prve nagrade prošlo 30 godina. Moglo bi se kazati da su cijelo moje pisanje i životna djelatnost obilježena 'Gjalskim' premda mi niti jednom nije palo na pamet da napišem elegični roman o zagorskom plemstvu iz 19. stoljeća kako što je radio Ksaver Šandor Gjalski - našalio se Tribuson ne otkrivavši u kojem se gradu odvija radnja romana 'Otac od bronce'. - Taj grad nigdje nije imenovan i tako je najbolje da ostane. Kad imejute grad, a u njemu postoje složena i burna zbivanja, onda to ljudi počinju posistovjećivati i onda im se čini da to ima veze s njima i još češće da nema veze s njima pa misle da pisac nešto mulja i laže. Radnja se odvija u jednom gradu u kontinentalnom djelu sjeverozapadne Hrvatske - rekao je Tribuson i objasnio o čemu priča govori. - Priča govori o ocu koji je bio španjolski borac i partizan te sin koji je 'mutna' osoba i bavi se nekim poslovima na rubu kriminala i oni su u jednoj vrsti sukoba i nerazumijevanja da veći dio života nisu razgovarali. Otac je umro, sin se vraća na pogreb i  to prilično nevoljko. Sin pokušava shvatiti tko je bio njegov otac - naglasio je Tribuson i dodao kako je riječ o tipičnom opisu nerazumijevanja kakvo se viđa i u Krležinim Glembajevima , a rekao je kako je ovo i ljubavni roman.  -Bilo mi je drago da prvi put u životu pišem nešto što se može nazvati ljubavnim romanom i vjerujem kako će biti čitateljima zanimljiv - rekao je Tribuson objašnjavajući da je to uz priču oca i sina, drugi nivo radnje.

Tribuson je rekao što mu znači Nagrada Gjalski. - Nagrada Gjalski je ugledna, ako ne i najuglednija književna nagrada. Riječ je o ozbiljnoj i nepristranoj nagradi, a dobivali su ju razni autori starije dobi koji spadaju i klasici, ali i mladi autori koji su 'in cameri' u svijetu literature kao Kristian Novak i Zoran Ferić - objasnio je Tribuson, rekao kako je lijepo dobiti ovu nagradu i to tri puta. Rekao je i znači li mu više broj čitatelja ili nagrade. - Držim da je to gotovo isto. Meni ne znači mnogo nagrada kritičara premda je i njih relativno malo u odnosu na broj knjiga koje su izdane. Nagrada je na neki način kroz oči čitatelja - rekao je Tribuson referirajući se da nagradu dodijeljuje žiri koji se vodi time što znači knjiga čitateljstvu - zaključio je.

Valja reći kako je Marko Hađur iz Mozaik knjige rekao kako je izdano i drugo izdanje 'Otac od bronce' te da je riječ o velikom djelu kojeg bi rijetko tko tako opsežno i kvalitetno napisao.

Na konfrenciji je predsjednik Upravnog odbora kulturne manifestacije Tihomir Vrančić ukratko opisao program manifestacije 'Dani Gjalskog' koja će se odvijati od ponedjeljka 21. listopada do subote 26. listopada. -  Ove godine obilježavamo 40. godišnjicu ustanovljenja Nagrade. Pripremili smo bogat program. Započinjemo s izložbom akademskog slikara Peruška Bogdanića koja se održava u ponedjeljak 21. listopada u Gradskoj galeriji. Drugi dan, u utorak 22. listopada se u 17:30 u Gradskoj knjižnici održava izložba fotografija povodom 40. obljetnice ustanovljenja Nagrade. Kako nam je bitan razvoj stvaralašt među djecom osnovnih i srednjih škola pa se tako se tako u utorak 22. listopada u 15 sati održava proglašenje pobjednika i dodjela Male nagrade Gjalski u OŠ K. Š. Gjalskog, a proglašenje pobjednika i dodjela Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola održat će se u četvrtak 24. listopada s početkom u 17 sati u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša. U petak 25. listopada održava se promocija PoZiCe, knjige literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice. Svečana dodjela Nagrade bit će u subotu 26. listopada s početkom u 20 sati u Osnovnoj školi K.Š. Gjalskog gdje ćemo  u ime Ministarstva kulture, Krapinsko-zagorske županije i Grada Zaboka javnosti predstaviti nagrađenog pisca i nagrađeno djelo - rekao je Vrančić.

Konfrenciji je uz svoju zamjenicu Valentinu Đurek, nazočio i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek koji je rekao kako su Nagrada Gjalski i manifestacija 'Dani Ksavera Šandora Gjalskog' od velikog značaja za grad Zabok. - Zabok je središte odabira najboljeg književnog djela u Hrvatskoj i time na najbolji način odajemo počast našem sugrađaninu Ksaveru Šandoru Gjalskom. To je i poticaj mladima da se pridruži literaturi pa čak da i postanu kreativni stvaratelji literature, od osnovnih do srednjih škola - naglasio je Hanžek.