Hodočasnici koji su obišli brojna svjetska marijanska svetišta: 'Na Bistrici je sto puta ljepše nego u Međugorju'

Međugorje u kojem s jedne strane dva milijuna posjetitelja godišnje traži duhovnu obnovu i svoj komadić 'čuda', s druge strane često se naziva i komercijalnim rajem, što znači da razne strane na tim hodočasnicima ostvaruje i profit. Još od 1981. godine, kada je Gospa započela svoja ukazanja u Međugorju, ono je mjesto kontroverzi, sumnji, ali i svetosti, za one koji u ukazanja vjeruju. No, za Katoličku crkvu Međugorje je službeno nepriznato, a iako više poznato od naše Marije Bistrice, nema ni status marijanskog svetišta, stoga službena hodočašća u Međugorje svećenici ne mogu organizirati u ime Crkve. No, naše najveće marijansko Svetište Majke Božje Bistričke, iako se za njega ne vezuju ukazanja koja bi privlačila tolike mase ljudi, također se može pohvaliti velikim brojem hodočasnika – Mariju Bistricu godišnje posjeti oko milijun gostiju, vjernika i turista.

A najveća je 'gužva' na najvažniji marijanski blagdan, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, odnosno Veliku Gospu. Da bi se rijeke hodočasnika imale gdje okrijepiti, što vidjeti, što kupiti i ponijeti za uspomenu, pobrinu se domaćini, ugostitelji, licitari, prodavači na šarenim štandovima. Što se nudi, je li dobro riješeno parkiranje, ima li dovoljno mjesta, ima li 'oportunista' koji u ovom blagdanu vide priliku za zaradu, pa i 'na crno' prodaju parkirna mjesta, pokušali smo provjeriti u srijedu 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe kada je Marija Bistrica postala najposjećenije mjesto u ovom dijelu Hrvatske.

'Divlji' parkinzi

Ono u što smo se uvjerili je da su u srijedu u Mariju Bistricu svi 'došli na svoje' i dobro iskoristili priliku – i za uživanje, i za molitvu, i za zaradu, i za naplaćivanje kazni… Naime, tražilo se, kao i svake godine, parkirno mjesto više, a tu su na svoje došli privatni iznajmljivači, koji su parkiranje na svoja dvorišta vozačima naplaćivali po istoj cijeni, kao što je i na parkiralištima u nadležnosti općine, odnosno po 20 kuna, neovisno o trajanju. U popodnevnim satima neki su parking naplaćivali po cijeni od 10 kuna, upola manje. Svi 'privatnici', koji nemaju registriranu tu djelatnost tvrdili su nam da im ne treba niti dozvola te da ne rade nikakav prekršaj.

– Je pa, gospođo, nemrem dati da se parkiraju zabadava i gaze mi travu, a plaćam 500 kuna godišnje da mi se održava dvorište, jer me inače nema ovdje već sam u inozemstvu – rekao nam je jedan od njih. Drugi pak kaže da vlasnici privatnih dvorišta na taj način zarade samo na Gospu i veće blagdane, jer je inače Općina osigurala dovoljno parkinga. To je potvrdio i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, istaknuvši kako u 95 posto slučajeva općinski parking pokriva potrebe parkiranja, a iznimka je upravo Velika Gospa. Taj se dan javlja ''siva'' zona u parkiranju. Naime, privatni vlasnici ne bi smjeli naplaćivati parkiranje u svojim dvorištima, za to bi trebali imati registriranu djelatnost. Međutim, obzirom da se tada napune sva općinska parkirališta, u toj špici dolazi do improvizacije i automobile jednostavno negdje treba parkirati.

Uredit će se još jedan parking

U ostale dane i tijekom hodočašća imamo dovoljno parkirnih mjesta, a uskoro ćemo urediti još jedan parking kod groblja s novih 340 parkirnih mjesta – rekao je Milički, istaknuvši kako kroz naplatu parkiranja godišnje u proračun stigne oko 700 do 750 tisuća kuna, koje se dalje raspodjeljuju u infrastrukturu, za razliku od prije tri godine, kada parkiranje nije bilo regulirano na ovaj način i kada je to za proračun bilo oko 250 tisuća kuna. Procjena je da je Mariju Bistricu u srijedu posjetilo oko 30 tisuća hodočasnika, no, kaže Milički, nije zabilježen niti jedan eksces, niti jedno kazneno djelo, a sve to zahvaljujući dobroj i uhodanoj organizaciji s jedinicom prometne mladeži, parkirne mladeži, volonterima, dežurstvima vatrogasaca, liječničkog tima i hitne te koordinaciji s MUP – om.

Tradicija vs. Kina

Oko 50 štandova ima godišnji zakup prodajnih mjesta na trgu, odnosno ulicama uz samo crkvu, a na ovakvim se većim blagdanima pojavi i još desetak štandova sa zakupom dnevne karte u Ulici kralja Tomislava. Osim tradicionalnih bistričkih suvenira, gvirca, medenjaka i tradicijskih igračaka, tražila se i ona nekvalitetnija roba, igračke i razne šarene 'drangulije', a jedna od ulica kod trga pretvorila se i u sajam odjeće. Uz štandove s predmetima uglavnom religiozne tematike, u prolazu prema crkvi na otvorenom, mogle su se, začudo, kupiti i domaće kruške, šljive, mahune, pa i pecijani. Poznata marijabistrička licitarka Gordana Mahmet Habazin čija obitelj već desetljećima vodi svjećarsko – medičarski obrt i suvernicu na trgu, rekla nam je kako joj se čini da je ove godine prodaja nešto slabija, no da s obzirom da je još prije podne, a mise su sve do večeri, zadnja je u 20 sati, možda se to i popravi. Istaknula je kako se najviše prodaju medenjaci i gvirc.

Stranci i autohtoni suveniri

Naravno da je Marija Bistrica poznata po medičarima, drvenim igračkama i loncima, no sada se tu prodaje sve i svašta, pa se tako uz kineske igračke prodaju i medenjaci… Svi ljudi trebaju zaraditi, ne osporavam ničiju prodaju, tržište je otvoreno, no mislim da baš pored crkve nije mjesto svemu i svačemu i da bi to trebalo malo posložiti, dovesti u red. Godinama pričam i sugeriram da bi na ulazu u Mariju Bistricu trebalo staviti pano – plakat s naša dva proizvoda koji su na UNESCO –voj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta tako da turisti koji su došli iz stranih zemalja i vide i znaju koja su to naši autohtoni suveniri, no za to nema sluha – rekla je Mahmet Habazin. Ivica Mesar, majstor drvenih tradicijskih igračaka koji su na listi nematerijalne kulturne baštine kaže kako strani turisti više – manje znaju za drvene igračke, no za Veliku Gospu kupci su većinom domaći hodočasnici. - Očekujem da će se danas prodati dosta igračaka. Vole ih djeca, no problem je što je djece sve manje i nema se tko igrati – prokomentirao je Mesar.

Redovi na pijacu

Zadovoljni zaradom sigurno su i ugostitelji. Kada smo na bistričkom trgu htjeli popiti kavu, od toga smo brzo odustali, jer mjesta za sjesti jednostavno – nije bilo. Na bistričkim pijacima bila je gužva. Redovi za ćevape i odojak. Vrijedne djevojke koje su okretale ćevape i lepinje rekle su na kako je posla puno od jutra, a najviše baš za Veliku Gospu. Ide vam sve, od ćevapa, odojka, janjetine… A cijene? Kila odojka 120 kuna, janjetine 190, ćevapi 35 kn…- rekle su ne stajući s poslom.

Rekord posjećenosti u 2016.
U 2017. godini Mariju Bistricu posjetilo je 970.000 turista/hodočasnika, od toga čak 129.240 iz stranih zemalja. Najviše gostiju bilo je iz Južne Koreje, Poljske, Njemačke i Kine. Ipak, rekord u posjećenosti ostvaren je 2016. godine, kada je brojka posjećenosti bila veća od milijun i 20 tisuća posjetitelja, dok je rekord u broju noćenja ostvaren upravo lani. Što se tiče rezultata ove godine, u prvih šest mjeseci Mariju Bistricu je posjetilo 319 770 domaćih te 64 400 stranih gostiju, a u odnosu na isto razdoblje lani, radi se o laganom padu domaćih te rastu stranih gostiju.

ANKETA

Marija i Ivan, Bizeljsko (SLOVENIJA)

Ivan i Marija, Bizeljsko (SLO)

Dosta često dolazimo u Svetište Majke Božje Bistričke i to zbog duboke vjere u Mariju. Za veće blagdane obavezno. Tako smo i na ovaj blagdan Velike Gospe odlučili posjetiti Mariju Bistricu. Osim Marije Bistrice pohodimo i druga marijanska svetišta, Svetu Goru, Međugorje… No, najljepše i najugodnije nam je upravo ovdje u Mariji Bistrici i u našem slovenskom narodnom svetištu Marije Pomoćnice na Brezju.

 Zdravko i Zlatka Filipović, Beč (AUSTRIJA)

Zlatko i Zdravka Filipović, Austrija

U Svetište Majke Božje Bistričke dolazimo samo jednom godišnje i to iz Austrije. Putujemo 5 do 6 sati, i nije nam teško. Inače smo rodom iz Bosne, ali smo na radu u Beču. Kao malo dijete s majkom sam išao Gospi Sinjskoj, no ovdje u Bistrici baš je lijepo, posebno. Dolazimo ovdje jer nas ovdje nešto vuče. Vuče nas srce k Bogu, Majci Božjoj, Gospi koja nam daje snagu. Ne mogu vam opisati što nama to znači. Slušamo misu, pričestimo se, odemo na kalvariju i na kraju čevape. Ovdje nam je sto puta ljepše nego u Međugorju.

Snježana Kičić, Sesvete

Snježana Kičić, Sesvete

Došla sam pješke iz Sesveta, krenula sam oko 4 sata ujutro i to sama. Kad god uzmognem vremena ili snage hodočastim u Mariju Bistricu jer to volim i sama sebi neke stvari dokazujem.

Vlado i Nikolina Gudić, Križevci

Vlado i Nikolina Gudić, Križevci

Dolazimo redovito svake godine u Svetište Majke Božje Bistričke. Uz bistričko svetište idemo i na Trsat gdje isto imamo zagovor. I ovdje i na Trsatu nam je posebno lijepo, jer se okupi puno vjernika, posebno na ovakav poseban blagdan, kao što je Velika Gospa. U Bistrici sudjelujemo na misi, pomolimo se, odemo na kalvariju. Cijela obitelj.

Terezija Ožegović, Novi Marof

Terezija Ožegović, Novi Marof

Stara sam 72 godine i od malih nogu hodočastim na Bistricu. Redovito za Veliku Gospu, a nekad i dva puta godišnjem. Imam zagovor Majci Božjoj Bistričkoj i hvala Bogu, dobro sam. Nekad davno smo pješačili do Bistrice, a sad pod stare dane dojdemo autobusom ili autom. Bila sam i u Međugorju, no meni je tu u Bistrici nekak najljepše.