Hrvati će nakon 1. listopada živjeti znatno drugačije: ‘Već se zna tko će najviše stradati’
Foto: Zagorje.com/Ilustracija
Premijer Andrej Plenković je na prvoj sjednici Vlade nakon godišnjih odmora najavio da će se razmotriti koraci vezani uz pakete mjera pomoći građanima i gospodarstvu koji postoje već više od dvije godine, piše portal Dnevno.
“Vlada razmatra iduće korake s paketima mjera, uvažavati ćemo promijenjene okolnosti. Mjere koje imamo su na snazi 2,5 godine, vodit ćemo računa o najugroženijim skupinama, no uzet ćemo kontekst da se postupno ide u smanjenje mjera i paketa koji su doneseni”, rekao je dodajući da će se s novim paketom mjera izaći dovoljno rano.
Kako podsjeća portal Dnevno, Vlada je u ožujku ove godine usvojila 6. paket mjera pomoći za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata vrijedan 503 milijuna eura. izdvojeno je 389 milijuna eura za zadržavanje cijena energije i 114 milijuna eura za borbu protiv inflacije.
Prema 6. paketu mjera koji ostaje na snazi do 30. rujna 2024. cijena struje ostaje ista za građane, gospodarstvo te javni i neprofitni sektor, za što država izdvaja 231 milijun eura. Kućanstva će do kraja rujna za polugodišnju potrošnju do 3000 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura.
Kupcima u kategoriji kućanstava subvencionira se trošak tako da se na računu koji opskrbljivač plinom isporučuje kupcu, neto iznos cijene za potrošnju energije umanji odnosno da se nadoknadi razlika između cijene 27,7 eura po megavatsatu i cijene utvrđene metodologijom. Tako je to barem sada, a što će biti nakon 1. listopada saznati ćemo uskoro.
Kako piše Dnevno, ekonomski analitičar Damir Novotny podržava ukidanje subvencija jer po njegovim riječima one donose više štete nego koristi.
“Ekonomska teorija i empirijski dokazi su pokazali da takve mjere najčešće ne dopiru do onih kojima su najpotrebnije. U Hrvatskoj su uvedene mjere horizontalnog karaktera koje su istina smanjile cijenu energije onima kojima je to bilo potrebno, ali i velikoj većini koji su lako mogli plaćati tržišne cijene. Pa, ne možemo krenuti od pretpostavke da su svi građani Hrvatske siromašni jer to jednostavno nije istina”, smatra Novotny dodajući da su se druge zemlje ponašale puno pametnije za vrijeme ekonomske krize.
“Oni su davali energetske vaučere onima kojima treba, a ne svima. Hrvatska vlada je radila suprotno što su joj ekonomisti jako zamjerili. Vlada se ponašala kao da je još u socijalizmu zaboravljajući da je taj sustav zbog toga i propao”, kaže.
“Cijene plina su se vratile na razinu prije inflacije, s slično je i s cijenama nafte koje se kreću između 70 i 80 dolara po barelu. U takvim okolnostima nema potrebe da se nastavi s intervencijama”, dodaje.
Prema njegovim riječima jedan od problem subvencija je što se Hrvati razbacuju s energijom kao da je imamo previše. “Vrijeme je da počnemo štediti, a to se neće dogoditi dok Vlada intervenira u cijene.
Kod određivanja subvencija, treba misliti i na to da je u Hrvatskoj siva ekonomija iznimno te kućanstva raspolažu znatno većim dohocima nego što se to vidi statistički”, kaže analitičar i dodaje da će građani i nakon ukidanja subvencija nastaviti trošiti prekomjerno na gorivo, telefone i hranu te osigurati punjenje proračuna.
“Naravno, neka preraspodjela će se dogoditi pa će manje trošiti na obrazovanje, kulturu i putovanja”, zaključuje Novotny.
