Hrvati troše previše antibiotika
I dalje ih uzimamo više od prosječnog stanovnika zapadnih zemalja EU
Virusne infekcije, kao što je prehlada, gripa ili bolest COVID-a, za razliku od onih bakterijskih, ne liječe se antibioticima. Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem, kao i nepravilnom uporabom antibiotika, potiče se otpornost bakterija na tu važnu skupinu lijekova, što povećava rizik za razvoj drugih bolesti i povećanje smrtnosti – istaknuto je na panelu „Antibiotici nisu bomboni“ održanom u povodu Svjetskog tjedna o svjesnosti antibioticima (WAAW) i Europskog dana svjesnosti o antibioticima (EAAD), koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenog, kada neslužbeno otprilike počinje i sezona prehlada i gripe.
Rezistencija bakterija na antibiotike općenito predstavlja jedan od najvećih izazova 21. stoljeća, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što osobito dolazi do izražaja u uvjetima pandemije COVID-19.
U vrijeme COVID-19 pandemije, mnogi problemi današnje medicine došli su još više do izražaja. Tako i problem bakterija rezistentnih na antibiotike. Iako je COVID-19 bolest uzrokovana virusima i ne liječi se antibioticima, u tijeku invazivnog bolničkog liječenja može doći do sekundarne infekcije bakterijama. Čimbenici koji bolesnike čine podložnima razvoju težeg oblika bolesti COVID-19 (visoka dob, komorbiditeti) ujedno utječu i na teži tijek intenzivnog liječenja, pa su upravo takvi bolesnici i podložniji razvoju sekundarnih bakterijskih infekcija. Uzročnici sekundarnih bakterijskih infekcija u bolesnika s COVID-19 su najčešće rezistentne bakterije koje prevladavaju u bolničkoj sredini, tzv. superbakterije, istaknula je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, piše Večernji.hr.
Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prvenstveno ima za cilj povećati svjesnost o globalnoj zdravstvenoj prijetnji antimikrobne rezistencije, koja bi mogla biti odgovorna za preko 10 milijuna smrtnih slučajeva do 2050. godine ako se ne poduzmu hitne mjere.
Iako se u zadnjih desetak godina situacija u Hrvatskoj poboljšala u smislu smanjenja prekomjernog propisivanja i potrošnje, ipak Hrvati još uvijek uzimaju više antibiotika nego što ih prosječno uzimaju stanovnici nekih zapadnih zemalja Europske Unije.
