Hrvatska ima 34 zaštićena proizvoda, KZŽ četiri

U Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda u Krapini danas se održava 5. sajam hrvatskih zaštićenih proizvoda. Okupilo se 20-tak poljoprivrednih proizvođača, koji su izložili svoje proizvode te ih promoviraju i prezentiraju posjetiteljima i potrošačima. Uz veselu atmosferu, zagorsku glazbu koja daje dodatan šarm ovom događanju i vrijeme koje barem zasad služi organizatore sajam je prilika i za prenošenje tradicije na mlađe generacije. 

Zdravko Tušek: ''Promocija i zaštita autohtonih tradicijskih proizvoda je preduvjet da poljoprivredni proizvođači mogu biti prepoznati''

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek također je bio na sajmu i naglasio kako je Republika Hrvatska do sada uspjela zaštiti 34 proizvoda, na europskoj razini, a još je 16 proizvoda u postupku zaštite. ''Na sedmom smo mjestu po broju zaštićenih proizvoda, što je veliko priznanje, s obzirom da Hrvatska i nije velika poljoprivredna zemlja. Ono što je posebno važno, pa ističemo i na ovom sajmu, da promocija i zaštita autohtonih tradicijskih proizvoda je preduvjet da poljoprivredni proizvođači mogu biti prepoznati, prije svega na domaćem tržištu, zatim na europskom tržištu, posebice za plasman kroz turizam, i upravo na tome svi zajedno radimo.'' rekao je Tušek i dodao kako je važno naglasiti, kako se u postupak zaštite uključila i Krapinsko-zagorska županija, koja zasada ima četiri zaštićena proizvoda – meso zagorskog purana, zagorski mlinci, zagorski štrukli i zagorski bagremov med. U postupku priprema za zaštitu su i zagorska autohtona vina, i na taj način bi županija imala zaštićen kompletan meni. ''Važno je spomenuti, da na europskoj razini, proizvodi zaštićeni na ovaj način sudjeluju sa 15 posto u izvozu na tržišta trećih zemalja, i upravo ti proizvodi mogu dobiti 2 li 3 puta veću cijenu na tržištu. To bi trebao biti dovoljan motiv našim poljoprivrednim proizvođačima da koriste mjere, koje imaju u Ministarstvu poljoprivrede na raspolaganju i da zaštite svoje proizvode i na taj način iz sačuvaju od zaborava, na neki način zaštite ih po pitanju tradicije i kulture, ali isto tako da mogu ostvariti svoj dohodak.'' zaključio je Tušek.

Župan Željko Kolar: ''Jedina smo regija u Europi, koja ima zaštićen kompletan meni''

Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar je zahvalio Ministarstvu poljoprivrede što je ovaj peti sajam ove godine organiziran u Krapini i KZŽ. ''To smatramo kao jedno priznanje, prije svega našim proizvođačima i Udruzi, gdje smo zajedno pokrenuli postupak oko zaštita naših proizvoda. Imamo 4 zaštićena proizvoda od ukupno 34, to je nekakvih 12 posto, i jedina smo regija u Europi, koja ima zaštićen kompletan meni, puricu kao glavno jelo, mlince kao prilog, štrukle kao desert te zagorski bagremov med. A u budućem periodi radit ćemo na zaštiti autohtonih sorata vinove loze.'' rekao je župan i dodao. ''Važno je naglasiti, kad krenemo u sam postupak zaštite mi kroz mjere ruralnog razvoja osiguravamo nepovratna sredstva za povećanje proizvodnje. Jer na europskom tržištu cijena tih proizvoda može postići 2 do 3 puta veću cijenu, pa je to dodatni prihod našim proizvođačima i taj trenutak treba dodatno iskoristiti. Korona je spriječila prezentaciju naših proizvoda u Odboru regije Europske komisije prije dvije godine, ali u planu je da to odradimo, ako ne ove godine, onda svakako slijedeće'' – zaključio je Kolar.

Edi Maletić: ''Belina je Casanova među sortama''

Zagorska autohtona vina su u postupku zaštite. O dugogodišnjem projektu spašavanja starih sorti više  je rekao prof. dr. sc. Edi Maletić profesor na Agronomskom fakultetu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. ''Mi smo kao fakultet ovdje prisutni već od 2005. godine i završili smo tri faze projekta koji se zove ''Spašavanje i revitalizacija autohtonih sorata Hrvatskog zagorja''. Naime Hrvatsko zagorje je kontinentalna hrvatska vinogradarska pod-regija, ali za razliku od drugih kontinentalnih krajeva Hrvatsko zagorje je bogato autohtonim sortama. Ovdje smo pronašli jako puno sorata, koje spadaju u Hrvatsko zagorje i koje mogu spadati pod autohtone sorte i tijekom te tri faze projekta, u 17 godina, smo sve te sorte pronašli u starim zagorskim vinogradima. Te smo sorte kolekcionirali, spasili od propadanja, ali smo i ispitali njihova svojstva i napravili smo od njih vina i sad smo negdje pri kraju tog našeg posla, kada znamo koje od tih sorata zaslužuju da se vrate u zagorske vinograde, odmah, a koje ćemo čuvati za neke buduće generacije, jer nikad se ne zna koje će vrijeme tražiti što od neke sorte, odnosno od nekog vina.'' rekao je Maletić i dodao da su neke sorte pokazale izvrsne rezultate već u tim prvim godinama vinifikacije, prihvatili su ih neki proizvođači i od njih počinju praviti vina.

''Mi ne samo da smo ih zaštitili od propadanja, mi smo i pokrenuli proizvodnju sadnog materijala, pa svatko tko želi može kupiti sadnice i uzgajati te sorte i staviti ih na tržište, a mi smo uvjerenja da domaći vinari mogu više profitirati sa tim sortama, nego sa internacionalnim. To i je bila intencija na početku svih ovih naših istraživanja, da pokažemo da se i među tim našim starim, gotovo zaboravljenim sortama mogu pronaći one vrijedne, koje mogu privući neke ljude da dođu u Zagorje i kušaju prava zagorska vina, uz prava zagorska jela'', rekao je Maletić i zahvalio Županiji i Trgocentru na potpori. Kad je u pitanju vrsta sorata najviše ih je čak osam, koje u nazivu imaju riječ ''belina''. ''Najvažnija je belina starohrvatska ili bijela belina velika ili stara krapinska belina, koja je gotova nestala odavde, ali je dokazano da je ta sorta najčešći roditelj nekim drugom svjetskim sortama, npr. Chardonnayu i zovu ju Casanova među sortama. Daje odlična vina, lagana, svježa, kiselkasta, upravo onakva kakva se danas traže na svjetskom tržištu, ali i onakva kakva su se nekada pila u Zagorju. I neke druge sorte kao i ova vraćaju se u Zagorje, a sve skupa je to opisano u knjizi ''Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja'', i sada smo na početku 4. faze istraživanja, čiji je cilj zaštititi te sorte odnosno zaštiti brand tih zagorskih belina.'' zaključio je Maletić i pozvao posjetitelje da kušaju neka od vina.

Slavica Đinić: '''Najbolja promocija su naši proizvodi''

Jedna od izlagačica na sajmu je i Slavica Đinić iz Starih Mikanovaca, koja predstavlja OPG Đinić, sa dugom tradicijom, a ona sama vodi gospodarstvo od 2017. godine. ''Proizvodimo slavonski kulen i uzgajamo crnu slavonsku svinju. Imamo stotinjak svinja, držimo ih na pašnjaku, dakle prirodna ispaša, međutim zbog ove kuge smo ih morali sada zatvoriti. '' rekla nam je Slavica i dodala da svoje proizvode većinom prodaju na kućnom pragu. ''To su naši kupci, i lokalni, ali i izvana, ljudi koji znaju što kupuju i što traže i već godinama kupuju.'' napominje Đinić koja je na poziv Vukovarsko – srijemske županije stigla na ovaj sajam. ''Svaka promocija i ovakvog tipa je dobra, a nama su zapravo najbolja promocija naši proizvodi.'' – zaključila je Đinić.