HZJZ traži koronavirus u otpadnim vodama, objasnili su zašto je to važno

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa Zagrebačkim otpadnim vodama d.o.o. (ZOV) pokrenuo je projekt praćenja otpadnih voda kao odgovor na pandemiju COVID-19. Projekt se provodi kroz suradnju s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj, a financira ga Njemačka vlada.

Epidemiologija zasnovana na otpadnim vodama (engl. wastewater-based epidemiology, WBE) predstavlja analizu otpadnih voda radi utvrđivanja prisutnosti bioloških ili kemijskih sredstava u svrhu praćenja javnog zdravlja. Ovakav pristup se ranije koristio za otkrivanje prisutnosti farmaceutskog ili industrijskog otpada, lijekova, virusa i potencijalne pojave bakterija otpornih na antibiotike. Nedavna istraživanja pokazala su da otkrivanje koronavirusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama može pomoći u praćenju izbijanja epidemije COVID-19. Testiranje otpadnih voda na RNA iz SARS-CoV-2, provodi se već u nekoliko zemalja u Svijetu uključujući i neke od država članica Europske unije kao što su na primjer Italija, Nizozemska, Mađarska, Španjolska, Francuska.

Virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, može se izlučiti iz organizma kroz feces osoba oboljelih s COVID-19, ali i druge tjelesne izlučevine koje završavaju u otpadnim vodama odnosno u kanalizaciji. Kako se SARS-CoV-2 može izbaciti kroz feces osoba sa simptomatskom ili asimptomatskom infekcijom; nadzorom otpadnih voda se mogu prikupiti podaci o obje vrste infekcije.

Objasnili koja je svrha

Iako se epidemiologijom zasnovanom na otpadnim vodama ne može utvrditi koje su osobe zaražene, ipak ona ima nekoliko prednosti u usporedbi s ispitivanjem pacijenta. Tako se na primjer RNA SARS-CoV-2 može otkriti u ljudskom izmetu nekoliko dana do tjedan dana prije pojave simptoma. Do sada su objavljena znanstvena istraživanja pokazala da nadzor otpadnih voda može predvidjeti izbijanje COVID-19 čak i prije pojedinačnog testiranja pacijenta i prijema u bolnicu. Na ovakav način se testiranje otpadnih voda može koristiti kao alat za rano upozorenje. Jedan uzorak otpadne vode može pružiti podatke o prosječnoj stopi zaraze tisuća ljudi. Stoga dobiveni skupni podaci mogu biti posebno informativni za područja s niskim kliničkim stopama testiranja na COVID-19. Umjesto pojedinačnog testiranja tisuća pacijenata, prikupljanje i ispitivanje malog broja uzoraka otpadnih voda mnogo je isplativije za dobivanje podataka o cijeloj populaciji. Kontinuirano praćenje otpadnih voda može se koristiti za utvrđivanje trendova trenutnih izbijanja, prepoznavanje novih izbijanja i prevalenciju infekcija.

Podaci ispitivanja otpadnih voda s Centralnog uređaja za pročišćavanja otpadnih voda grada Zagreba koji će se prikupiti kroz projekt namijenjeni su kao nadopuna postojećih nadzornih sustava COVID-19, i pomoći epidemiolozima da bolje razumiju opseg infekcije COVID-19 na području grada Zagreba i okolice koji predstavlja gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva RH. Projekt otkrivanje SARS-CoV-2 u Zagrebačkim otpadnim vodama u prvom koraku usredotočiti će se na definiranje protokola uzorkovanja i razvijanje metode detekcije i kvantifikacije SARS-CoV-2 u otpadnim vodama.

Krajnji ciljevi projekta su:

- uspostaviti testiranje otpadnih voda kao alat za rano upozorenje i dodatno javnozdravstveno sredstvo za razumijevanje širenja COVID-19 u populaciji;

- kroz praćenje SARS-CoV-2 u otpadnim vodama prikupiti podatke o prosječnoj stopi zaraze u populaciji;

- kontinuirano praćenje SARS-CoV-2 u otpadnim vodama koristiti za utvrđivanje trendova trenutnih izbijanja, prepoznavanje novih izbijanja i prevalenciju infekcije.

Početak uzorkovanja i uspostava metode detekcije i kvantifikacije SARS-CoV-2 u otpadnim vodama planiran je za kraj studenoga i početak prosinca. Prva opsežnija uzorkovanja planirana su od polovice prosinca, a prvi rezultati očekuju se krajem prosinca odnosno početkom siječnja.

Projek između HZJZ i ZOV-a dogovoren je na Svjetski dan toaleta (World Toilet Day) koji se obilježava 19.11., a kojim UN želi osvijestiti činjenica kako oko trećine ljudi u svijetu živi bez toaleta i s lošim sanitarnim uvjetima. Kažimo tek kako je zabrinjavajući podatak i to kako 3 milijarde ljudi živi bez osnovnih objekata za pranje ruku, a 4,2 milijarde ljudi bez pristupa sigurnim sanitarnim uvjetima.