Iskoristio rupu u sustavu: Na bolovanju je već 12 godina. Nije radio ni dana
Foto: Ilustracija/Reddit
Mnogi bi rekli da Hrvati vole ići na bolovanje, no statistički podaci to demantiraju. Najveći broj radnika na bolovanju zabilježen je zapravo u Finskoj, gdje na poslu u prosjeku nije bilo 14,8 posto radnika, podaci su Eurostata za posljednji kvartal 2022. godine, piše Zagreb.info.
Najmanje ljudi bolovalo je u Rumunjskoj, a Hrvatska je u stvari bila ispod prosjeka, s devet posto radne snage na bolovanju. Prosjek EU-a je, inače, bio 9,8 posto.
Što se tiče naših susjeda u Sloveniji, oni su lani zabilježili nevjerojatan broj zaposlenih na bolovanju, oborivši time vlastiti rekord s brojkom od 56.128 osoba koje su izgubile više od 20 milijuna kalendarskih dana zbog privremene nesposobnosti za rad.
Ovaj podatak izazvao je sumnje u održivost slovenskog zdravstvenog sustava, posebice s obzirom na nedostatak vremenskih ograničenja za bolovanje.
Razlog tome je što slovenski bolnički sustav ne poznaje vremensko ograničenje i stoga se ne može usporediti s drugim državama u Europi. Takav sustav u Europi poznaje samo Bugarska, piše slovenski 24ur.
“Stanje je posljednjih godina zabrinjavajuće”, upozorava Ana Vodičar, voditeljica područja za odlučivanje o pravima i medicinskim proizvodima u Zavodu za zdravstveno osiguranje.
Podaci pokazuju dramatičan porast od 84,8 posto u broju zaposlenika na bolovanju u usporedbi s 2014. godinom. Jedan od najupečatljivijih slučajeva je zaposlenik koji već 12 godina nije radio zbog trajnog boravka na bolovanju, što baca svjetlo na sustav bez jasnih ograničenja.
“Naše zakonodavstvo, jedino još Bugarska ima takav propis, ne poznaje vremensko ograničenje bolovanja. U stranim sustavima privremena nesposobnost za rad u pravilu traje jednu, možda i tri godine.
Onda slijedi, ako je netko još uvijek nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti. U Sloveniji toga nemamo. Ako je netko nesposoban za rad i ostane na listi bolovanja, to mu ne može prestati samo zato što je bio na listi već nekoliko godina, objašnjava Vodičar.
“S obzirom na to da je sve više ljudi na bolovanju, ne može biti drugačije nego da nam novčane naknade strahovito rastu. Ako smo 2014. još imali oko 225 milijuna rashoda iz zdravstvene blagajne, lani smo isplatili gotovo 700 milijuna eura. To su enormna povećanja. I zato je to toliko zabrinjavajuće”, rekla je Vodičar.
U Sloveniji je prošle godine prosječno bolovanje trajalo 13,4 dana. Ali trajanje se razlikuje od regije do regije. Najduže ih nije bilo u Koruškoj – 19,3 dana, a najmanje u Goriškoj, točnije 11,7 dana, piše Zagreb.info.