"Kramberger nije otkrio krapinskog pračovjeka"
Autor
Sebastijan Fuštin
O samom liku i djelu slavnog istraživača te proslavi važnih obljetnica razgovarali smo s višom kustosicom Muzeja evoluci
-DSC01910.JPG&width=0&height=600&vAlign=top&hAlign=center&quality=60)
Program proslave 150. obljetnice rođenja, 100. obljetnice objavljivanja monografije o krapinskom pračovjeku i 70. obljetnica smrti Dragutina Gorjanovića Krambergera, nakon otkrivanja biste, promocije rekonstrukcije krapinskih neandertalaca, otvorenja izložbe o Krambergeru i izložbe „D. G. Kramberger“ u filateliji te promocije slikovnice „Prakrapinci i prapišpilinci“ Paje Kanižaja, zaokružen je okruglim stolom posvećenim samom Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, promocijom bibliografije o krapinskom pračovjeku „The Krapina Neandertals“ autora Davida W. Frayera i promocijom časopisa „Periodicum biologorum“, posvećenog obljetnicama D. G. Krambergera.
Iskapanja na Hušnjakovom pod nadzorom prof. Dragutina Gorjanovića Krambergera trajala su šest godina, a djela ovog poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku.
Na Hušnjakovom je nađeno oko 900 ljudskih fosilnih kostiju, što je najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka prikupljena na jednom lokalitetu. Riječ je o više desetaka individua različitog spola i životne dobi od 2 do 40 godina.
Nađeni su i ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih životinja. Tu je i više od 1000 pronađenih komada kamenog oruđa koje svjedoči o kulturi krapinskog pračovjeka. Starost lokaliteta procjenjuje se na više od 130.000 godina. Hušnjakovo je zaštićeno kao paleontološki spomenik prirode.
Na okruglom stolu o Krambergeru sudjelovali su svi sveučilišni profesori i znanstvenici onih institucija s kojma je D. G. Kramberger surađivao od muzeja i akademije do Hrvatskog prirodoslovnog društva.
Knjiga koja sve obuhvaća
- Bilo mi je drago da smo okupili sve te ljude čije kuće imaju vezu s likom i životom D. G. Krambergera. Među ostalim tu je bio Jakov Radovčić ih Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u kojem je Kramberger bio imenovan 1891. ravnateljem geloško-paleontološkog odjela (tadašnjeg Narodnog muzeja). Dr. Antun Šimunić, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta govorio je o djelovanju D. G. Krambergera na području praktične geologije, a Kramberger je bio utemeljitelj tadašnjeg geologijskog povjerenstva za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Ispred Hrvatskog prirodoslovnog društva govorio je njegov predsjednik dr. Nikola Ljubešić, budući je Kramberger bio počasni član tog društva. Od dr. Zvonimir Hernitza s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta čuli smo nešto više o Krambergeru u filateliji. Sve je završeno s diskusijom u kojoj je učestvovao i akademik Ivan Gušić, profesor s PMF-a koji je govorio o ulozi Krambergera u nastavi te ga povezao sa Sveučilištem. Mi ćemo nastojati ta izlaganja objediniti u jednu knjižicu – veli nam Vlasta Krklec.
Uslijedilo je predstavljanje knjige i časopisa. „The Krapina Neandertals“, sažetak je svih radova u kojima je pisano o nalazištu, krapinskom pračovjeku i Krambergeru. Ona je rađena zaključno s 2004. godinom i ima oko 3200 referenci, a sakupljeni su podaci iz 33 zemlje na dvadesetak jezika. To je knjiga koja je prisutna u znanstvenim knjižnicama u svijetu i veliki je doprinos krapinskoj zbirci.
Glavni urednik Branko Vitale promovirao je dva broja časopisa „Periodicum biologorum“, 3. i 4. koji su posvećeni obljetnicama D. G. Krambergera. Tu su stručni radovi svjetskih paleoantropologa koji pišu o krapinskoj zbirci. Drugi dio posvećen je akademiku Mirku Malezu, autoru stalnog postava sadašnjeg muzeja.
U svijetu je 2006. posvećena neandertalcu, a Krambergerove obljetnice ušle su na UNESCO-vu listu obljetnica za ovu godinu zajedno uz Nikolu Teslu i Vladimira Preloga.
- Krapina i Zagreb uspjeli su povezati da listopad, studeni i prosinac budu u znaku tih obljetnica. Nakon događaja u Krapini nastavljamo u Zagrebu u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju krajem studenog, ako pronađemo sredstva. Izložba o Krambergeru ide u knjižnicu „Vladimir Nazor“ u Kustošiji od 9. studenog. Održali smo i predavanje u OŠ „Augusta Cesarca“ gdje su se uključila i djeca. Kao što u Zaboku postoje Dani K. Š. Gjalskog, možda bi i u Krapina mogli imati Dane D. G. Krambergera jer se o njemu ima što reći, da se uključe i škole, a znamo i da je Vladimir Nazor napisao pjesmu „Dedek Kajbumšćak“ – veli naša sugovornica.
Zanimljivo je da je Kramberger rođen 1856., iste godine kada je otkriven prvi neandertalac u njemačkom Neanderthalu, po kojem su i dobili ime. Stoga je u Bonnu od 21. do 26. srpnja održan međunarodni kongres, posvećen 150. obljetnici otkrića pod nazivom „Rani Europljani – kontinuitet odnosno diskontinuitet“.
Neanderthal ne zna pećinu, Krapina zna
- Imala sam čast sudjelovati na tom kongresu na kojem su svjetski stručnjaci s područja paleoantropologije govorili o neandertalcu, njihovom porijeklu u Europi i van nje, paleookolišu, životu, kulturi, tehnologiji izrade oruđa, adaptaciji na okoliš, fizičkim i kulturnim varijacijama, neandertalcima i modernim ljudima. Mi smo posjetili muzej u Neanderthalu, samo nalazište što me posebno interesiralo upravo zbog našeg novog muzeja. Muzej ima sličnosti s nama ne samo zbog teme, već je izgrađen kao ameba, ali se nalazi na površini zemlje, dok je naš muzej ukopan. Moram priznati da će naš muzej biti bolji što se tiče stalnog postava, bit će moderniji. Njihov već mijenja postav budući je otvoren 1996. i idu na moderniju varijantu. Zanimalo me kako rade i njihova iskustva. Njihov direktor je bio vrlo ljubazan, dao nam neke sugestije. Napisao nam je recenziju za stalni postav i uspjeli smo uspostaviti nove kontakte. Nekad su se postavi radili za 50 godina unaprijed, što je i slučaj našeg starog muzeja iz sedamdesetih. Imamo sreću da će Krapina biti najmoderniji muzej u Europi jer smo vidjeli nedavno otvoreni muzej u Herneu. Po našem scenariju stalnog postava, Krapina ne zaostaje po muzeološkim standardima i imat ćemo postav koji Krapina zavrjeđuje - smatra Vlasta Krklec.
Zanimljivo je da Neanderthal ne zna točno mjesto gdje su otkriveni ostaci, dok Krapina točno zna gdje je pećina i nalazište. U Bonnu nije bilo predavanja u kojem nije spomenuta krapinska zbirka, koja je zapravo temeljna zbirka za proučavanje neandertalaca općenito.
- Kramberger je zaista za ono vrijeme, kraj 19. stoljeća znanstveno obradio i izuzetno dobro opisao, istražio i iskopao taj materijal. Jako dobro ga je prezentirao javnosti i ono što me oduševilo je kad upoznate sve te ljude, a s nekima već i surađujemo jer ćemo imati odljeve i drugih neandertalaca svijeta kao komparaciju, što su i oni oduševljeni gradnjom novog muzeja i kad velite da dolazite iz Krapine, praktički su vam sva vrata otvorena i to govori koliko je vrednovana krapinska zbirka. U vijeme Krambergera predavanja su bila općenita, a danas je paleoantropologija toliko napredovala da se npr. uspostavilo istraživanjem zuba, da su u Krapini bili i ljevaci, koliko je bilo mladih, kako su se hranili, njihova visina, težina. Bilo je zaista zanimljivo slušati sva ta predavanja – priča nam dalje kustosica krapinskog muzeja.
Neandertalci su danas uz dinosaure najzanimljivija tema koju vole i stari i mladi, širi krug ljudi, ne samo znanstvenici.
Nije otkrio, ali je istražio
- Pojavile su se i polemike u tisku da Dragutin Gorjanović Kramberger nije otkrio krapinskog pračovjeka. On ga nije otkrio, ali ono što boli većinu građana Krapine, da se u udžbenicima i stručnoj literaturi koristi taj naziv otkrivača, što je netočno jer se lik Krambergera vezuje uz istraživanje i stručnu obradu zbirke. Njegova važnost je u tome i to smo ovih dana slavili, da je on broj jedan tada bio u Hrvatskoj, stručna osoba kao geolog, paleontolog i paleoantropolog koji je imao znanstvenu intuiciju da taj nađeni materijel znanstveno obradi.
Njegova važnost je u tome što je on istraživač krapinskog pračovjeka. Bio je pozvan od gradonačelnika Vilibalda Sluge, učitelja Josipa Rehorića, ljudi koji su kopali pijesak, franjevaca koji su tu u blizini, koji su urgirali da se tu nešto čudno skriva. Velika uloga Vilibalda Sluge je što je kontaktirao s Rehorićem Krambergera, koji je u to vrijeme bio vodeći hrvatski geolog. Imao je širi spektar znanja, doktorirao je u Tübingenu. U Prirodoslovnom muzeju postoji pismo iz 1895. godne koje je stiglo iz Krapine od gradonačelnika s paketom kostiju koje su pronađene. Pismo je i urudžbirano, međutim nesreća je bila u tome što su u paketu bile samo kosti životinja. Kramberger je smatrao da se radi o još jednom bogatom nalazištu životinjskih kostiju kojih je bilo više u Hrvatskoj.
Važnost je građana Krapine što su tako mudro odlučili lokalitet sačuvati i nisu ga uništili. Tek 23. kolovoza 1899. godine Kramberger, koji je tada radio na proučavanju geologije Zagorja, dolazi u Krapinu. Iz tog pijeska isčeprkao je ljudski zub i taj ga je zub definitivno uvjerio da se tu radi o staništu čovjeka, ne samo o nalazištu životinja. Shvatio je kolika je važnost tog lokaliteta. Obustavio je sva svoja druga istraživanja i posvetio se Hušnjakovom. Taj datum 23. kolovoz potcrtan je crvenom olovkom u njegovom terenskom dnevniku i imamo taj povijesni datum od kada kreću istraživanja – veli Vlasta Krklec i dodaje da zaista u nekim udžbenicima i literaturi vežu Krambergera uz otkriće, ali se za to treba obratiti autorima i izdavačima.
Pola školskog sata o evoluciji
Ljude iz muzeja smeta i činjenica da u nastavnom programu ima desetak minuta ili da o Krapini pišu tek dvije rečenice, na što su im se požalili i neki nastavnici.
- To je sramota za Hrvatsku državu jer ne držimo do sebe, a Krapina je nalazište jedinstveno ne samo u Hrvatskoj, već u ovom dijelu Europe. Nastavni programi su zaista takvi da se evolucija čovjeka svede na pola sata i to je plafon. Sada nas raduje što se HNOS pokazao dobrim i što je dosta škola izabralo baš Krapinu za školu u prirodi. Ovdje provedu jedan dan, a mi ih provedemo kroz muzej, a drago mi je što traže terensku nastavu, odnosno segmente iz našeg projekta „Ljetne geološke škole“ koji radimo sedmu godinu zaredom. Ove smo godine počeli s radionicama vezanim za školu u prirodi. Moram spomenuti da je nadavno izašao vodič na engleskom za Hrvatsku u kojem je niz netočnih podataka, gdje npr. piše da je krapinski neandertalac star 30.000 godina, a ne 130.000 čime sami smanjujemo značaj svog lokaliteta. Ogorčena sam što se struku ne pita, može nas se nazvati, a ne da to čitaju stranci. Ne mislimo da se nas kao struku treba sve pitati, ali neke stvari ipak treba provjeriti – smatra Vlasta Krklec i dodaje da netočnosti svakoga bole i želi to ispraviti, ali smatra da je to borba s vjetrenjačama.
