Krapinske plaće 25 posto ispod hrvatskog prosjeka
Ako plaći pristupimo, kao američki statističari na godišnjoj «bazi», zaostajanje županijske prijestolnice za
Socijalna slika Krapine – Krapinčan godišnje zaradi 24 tisuća kuna manje nego Zagrepčan. Prema posljednjem popisu stanovništva u Krapini živi 12 950 stanovnika. Svaki treći je zaposlen. Plaću «dobiva» 4281 Krapinčan. U prosjeku na mjesec stanovnik zagorske prijestolnice «zasluži» 3 401 kunu.
25 posto manje od državnog prosjeka
No, u odnosu na državni prosjek Krapinčani su «druga liga». Krapina u plaćama mjesečno «zaostaje» oko 25 posto. U kunama na mjesec to znači da je svaki zaposleni «Krapinek» «kraći» za 1156 kuna. Ako plaći pristupimo, kao američki statističari na godišnjoj «bazi», zaostajanje županijske prijestolnice zastrašuje. Godišnje u prosjeku krapinski zaposlenik zaradi 13 872 kune manje od prosječnog hrvatskog zaposlenika. Naime, na državnoj razini mjesečno se zaradi 4557 kuna.
37 posto manje od zagrebačkog prosjeka
Usporedba zagorskog i hrvatskog glavnog grada još više «ubija u pojam». Zaposleni Zagrepčanin mjesečno zaradi 37 posto više «paprike» od stanovnika kolijevke kajkavske kulture. Mjesečno se u Zagrebu u prosjeku zaradi 5399 kuna što znači da se u glavnom gradu mjesečno zaradi skoro 2000 tisuće kuna više.
Ako opet primijenimo američku metodu «planiranja profita», godišnje zaposleni stanovnik Krapine «zasluži» skoro 24 tisuće kuna manje nego zagrebački mu kolega. No, prilikom usporedbe ovih podataka u obzir se mora uzeti činjenica da u Zagrebu radi većina managera najvećih stranih i domaćih kompanija što se svakako odražava na zagrebački prosjek.
Kako doznajemo u zagrebačkom odsjeku za statistiku, prema posljednjim podacima u Zagrebu posluje oko 20 tisuća tvrtki pa je sukladno tome i broj takovih plaća razmjerno velik. U Zagrebu je ukupno zaposleno oko 370 tisuća osoba, a njih oko 90 tisuća svakodenevno doputuje iz okolnih županija.
Unutarnje razlike
I krapinski prosjek ima svoje dobitnike te svoje gubitnike. Najviše razloga za zadovoljstvo kada na kraju mjeseca pogledaju svoj bankovni račun imat će zaposlenici koji se u Krapini bave financijskim posredovanjem (banke, štedionice..). Prosječno na mjesec dobivaju oko 5771 kunu. No, takvih je malo, svega 97 zaposlenika. Onih koji zarađuju skoro dvostruko manje pak ima najviše. 1700 zaposlenika prerađivačke industrije (tekstil, drvo…) na kraju mjeseca «raduju» se za oko 2594 kune. No, ni tu nije kraj. Najslabije u prosjeku žive zaposlenici u turizmu koji se mjesečno «pokrivaju» sa oko 2 140 kuna. Bez posla je u Krapini 746 osoba.
Kako do boljeg sutra
Aktualne brojke utječu i na načine trošenja novca krapinskih poreznih obveznika, pa tako gradska vlast godišnje u socijalne programe «ubrizgava» oko milijun i 370 tisuća kuna. «Preživljavanje» putem stalne novčane pomoći na ovaj je način omogućeno za 115 Krapinčana. Troškovi stanovanja plaćaju se za 65 korisnika. 149 mališana ima besplatnu školsku kuhinju. Sufinancira se i prijevoz učenika do škole, a dio novca daje se raznim udrugama koje se bave poboljšanjem uvjeta života određenih skupina stanovnika Krapine. Dio građana nerijetko se obraća i sa zahtjevima za jednokratnu novčanu pomoć pa je tako u ovoj godini ona već odobrena 35 puta. Put u bolji život, prema riječima krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata, traži se kroz aktivnu gospodarsku politiku. – Cilj nam je stvoriti uvjete za nove poduzetnike kako bismo ih privukli da dođu u naš grad te baš kod nas otvorili nove pogone jer jedino ako ljudi budu imali više izbora gdje raditi možemo očekivati da će se socijalna slika Krapine poboljšati – jasno i glasno opisao je Horvat «sveti gral» svoje politike.
