LOŠA VINOGRADARSKA GODINA: Spašavajte što se spasiti da

dipl. ing. agronomije Georg Gal

Svaki pravi Zagorec ima svoju kleticu i vinograd, veli jedan stereotip, ne toliko daleko od istine. Zagorski bregi načičkani vinogradima i kleticama ovih su dana vrlo živi jer krenula je berba. Ali, prerano. U svega pet-šest dana zbog obilnih kiša u vinogradima se pojavilo truljenje grožđa, bez obzira što su vinogradi redovito tretirani.

Grožđe je počelo propadati i da bi se urod spasio berbe su počele i dva tjedna ranije od planiranog. Ovisno kako u kojem vinogradu, broji se manjak u odnosu na prošlu godinu. Zbog ranije berbe i količina sladora manja je od željene. Većina će vinogradara ovu vinogradarsku godinu proglasiti lošom.

Kakav je pogled na ovu situaciju sa stručne strane, razgovarali smo s dipl. ing. agronomije Georgom Galom iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Područnog odjela KZŽ.

Jaka zaraza i truljenje

- Mi smo prošlih godina dosta pratili situaciju, a ove godine koliko smo stigli s obzirom da smo jako angažirani kod ucrtavanja poljoprivrednih čestica u ARKOD. Koliko smo uspjeli pregledati vinograde, uvjerili smo se da su nam vremenske prilike bile takve da se pred kraj sezone i grožđe koje je redovito tretirano, bilo zahvaćeno s kasnijom peronosporom koja je kasnije i aktivirala botritis, što je dovelo do jače zaraze i truljenja. To je prisililo ljude da ranije beru. Kod ranijih sorata kao što je chardonnay, sivi pinot, burgundci još su se sladori uspjeli donekle dignuti na 15-16 baboova, međutim druge sorte ostale su sa slabijim sladorom i pojačanim kiselinama. Situacija je jednostavno primorala ljude da beru. Neki koji su tijekom sezone imali sreću sa zaštitom, pa im je ostalo zdravo grožđe, još će imati priliku kroz par dana nakupiti sladora i tu će možda biti malo bolja kvaliteta. Generalno možemo reći da ćemo imati kvalitetna bijela miješana vina koja će zadovoljiti naše potrebe – rekao je ing. Gal.

Ono što je sve iznenadilo je brzina kojom se trulež raširila po vinogradu.

- Zaraza je tako dugo stajala dok se nije pojavila vlaga. Čim se ona pojavila, infekcija se naglo počela širiti i tu se ništa nije moglo napraviti. Sredstava za tretiranje s kratkom karencom nema. Što se napravilo, napravilo se. Kad je buknulo, ništa se nije moglo napraviti – smatra Gal.

Kao savjet vinarima, ing. Gal preporuča da se kod bolesnog grožđa s puno spora, ako je ikako moguće, pusti mošt taložiti i da se ipak malo jače posumpori. Dobro bi bilo probrati bolesno od zdravog, čisto radi zdravlja vina koje bi trebalo krenuti u vrenje da ide svojim tokovima. Ukoliko vrenje ne krene kako spada, trebalo bi upotrebljavati selekcionirane kvasce i više pažnje obratiti na početak vrenja i samo vrenje.
Što se tiče tretiranja vinograda nakon berbe, ing. Gal smatra da lozu treba pustiti da se kroz zimu smrzne. Neki tretiraju bakrom kao prevenciju za sljedeću godinu, što u biti nema smisla jer niske temperature unište sve.

- Ovakve situacije nisu ništa novoga. Često se događaju. Dvije-tri godine je mir, pa dođu dvije-tri godine gdje imamo problema. Vinogradari stječu iskustva s vremenom i znaju da to nije industrijska proizvodnja, već smo vezani uz prirodu. Treba dobro procijeniti, steći iskustvo, znanje, konzultirati se sa strukom, razgovarati i primijeniti ono što se može. Treba probati neke stvari. Nema striktnih pravila kod proizvodnje vina. I poželjno je čitati puno stručne literature – veli Georg Gal.

Obratiti pažnju na preradu

Kakvi su gubici još je teško zbrojiti dok nema kompletne slike. No, prema procjenama prosječno je manjak 20 do 30 posto u količini.

- S druge strane gubici će biti i u kvaliteti. Nema sladora, pojačane su kiseline. Možemo očekivati lagana bijela vina kvalitetna. Ona prema vrhunskima malo teže. Bit će i vrhunskih vina kod onih koji su ostavili grožđe, koji su preživjeli ovo, prošli s relativno zdravim grožđem. Danas nije problem proizvesti količinu vina. Ekonomski kad se gleda, prođu ima jedino kvaliteta. Na količinu nema izlaza. Kvaliteta traži od nas drugu vrstu vinogradarstva, vinarstva i branja u listopadu i studenom. Za prosječnog vinogradara je ova situacija problem. Za posebne vinogradare je drugačija priča – zaključio je na kraju ing. Gal, dodavši da zbog ovogodišnje situacije s inficiranim grožđem treba obratiti posebnu pažnju na preradu, da se zaraženo grožđe makne ako je ikako moguće ili da se odvoji od zdravoga. Vrenje može krenuti u različitim pravcima jer je to suptilan proces koji treba često nadzirati, kontrolirati bačvu, temperaturu, da sve prođe mirno do kraja.