MEĐU NAJSTARIJIM NACIJAMA EUROPE: U Hrvatskoj samo 774.817 djece i mladih do 19 godina

U Hrvatskoj su najbrojnija dobna skupina stariji od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo svega 181,5 tisuća. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) temeljenoj na podacima popisa stanovništva iz 2011. kada smo imali 4,284 milijuna stanovnika, te prirodnoga kretanja i migracijskog salda sredinom 2020. imali smo 4,047 milijuna stanovnika. No, još veći problem je što je naše stanovništvo, koje se ubraja u najstarije nacije Europe, sve starije. Imamo samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina. No, ovogodišnji popis stanovništva, prema procjenama demografa, ako se u njega ne uguraju fiktivni stanovnici koji su već odselili, pokazat će da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, a moguće i na svega 3,8 milijuna ljudi. Nadajmo se samo da omjer mladih i starijih neće biti još lošiji nego što ga sada pokazuju procjene DZS-a jer se mnogi odseljeni, a iseljavali su se uglavnom mladi i obitelji s djecom, nisu odjavili, piše emedjimurje.

Budućnost još negativnija

Samo u posljednjih osam godina izgubili smo 65.410 učenika osnovnih i srednjih škola i izvjesno je da će se toliki gubitak djece u idućim godinama odraziti na višak učitelja i nastavnika. Danas je na fakultetima više upisnih mjesta nego studenata, a usto i sve više mladih nezadovoljnih zastarjelim obrazovnim sustavom koji se u bitnom nije mijenjao desetljećima želi studirati vani. I to uglavnom najbolji među njima. U Hrvatskoj je početkom školske godine 2019./2020. bilo svega 460.425 učenika osnovnih i srednjih škola, dok smo 2011./2012. imali 525.835 učenika. Mladih u dobi od 20 do 29 godina imamo samo 473,5 tisuća, znači svega ih je 91 tisuću više nego starih u dobi od 75 i više godina. Demograf Dražen Živić ističe da je kod nas od projekcija stanovništva još nepovoljnija poremećena dobna struktura stanovništva, koja je generator demografskih problema, a započela je 70-ih godina. – Ovakva dobna struktura stanovništva kakvu imamo danas upozorenje je da će nam budućnost biti još negativnija jer sve manje mladih ulazi u dob za rađanje, dok poslijeratni baby boom naraštaji ulaze u sve brojnije skupine starog stanovništva. Nije problem broj starog stanovništva jer bi svatko od nas želio dočekati kvalitetnu starost nego loš omjer mladih i starih koji dovodi u pitanje funkcioniranje sustava. Kao i cijela Europa i mi funkcioniramo na principu međugeneracijske solidarnosti, a kod nas je mladih sve manje i taj će manjak mladih biti veliki problem jer kako ćemo i čime puniti mirovinske i zdravstvene fondove? Osobna štednja će dobiti na važnosti, ali problem je što kod nas većina ljudi nema od čega štedjeti za starost govori – Živić. Dodaje i da imamo malo mladih između 20 i 29 godina, a još uvijek se u toj dobnoj skupini najviše djece rađa i kad se tome dodaju nepovoljni društveni uvjeti zbog kojih mladi odgađaju rađanje problem je tim veći. Stoga će se demografski problemi morati ublažavati dobro osmišljenom populacijskom politikom.

Prosječna starost

Prosječna starost stanovništva Hrvatske je 43,6 godina, a očekivano trajanje života 75,4 godine, žene žive dulje od muškaraca u prosjeku 81,6 godina, a muškarci 75,4 godine. Kako se procjenjuje da se u proteklom desetljeću iselilo oko 350 tisuća građana, uglavnom mladih, ovogodišnji popis stanovništva će pokazati je li dobna struktura stanovništva i broj stanovnika lošiji nego postojeće procjene DZS-a. Popis stanovništva, kućanstava i stanova trebao je početi 1. travnja, no odgođen je zbog pandemije, te bi se trebao provesti početkom ljeta ako to epidemiološka situacija dozvoli. Inače, ovogodišnji popis stanovništva treba biti i prvi elektronički, jer bi se građani u prvoj fazi popisa samopopisivali putem sustava e-Građani. Nakon elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje stanovnika na terenu.

e- Građani

Provjera samopopisanih građana putem sustava e-Građani nužna je jer se za stanovnike Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u drugim zemljama pa, ako se ne provjere njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu, onda bismo opet dobili fiktivne stanovnike. Za demografe je bio sporan i koncept uobičajenog mjesta stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa živjela u svome mjestu stanovanja barem godinu dana ili je došla u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane barem godinu dana, jer članovi kućanstava mogu navesti i da su im ukućani otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i namjeravaju se vratiti. U drugoj fazi popisa, popisivači će one koji se nisu popisali online popisati na terenu i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popisivači će na terenu imati informaciju koja su se kućanstva i osobe i na kojim adresama samopopisali putem interneta i obići će te adrese. Građani su dužni dati točne podatke prilikom popisa jer su prema Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova predviđene prekršajne novčane kazne za davanje netočnih i nepotpunih podataka.