NAKON IZBORA: Što donosi novi Zakon o lokalnoj samoupravi?

Lokalni izbori su iza nas, a napokon su nam poznata i imena ljudi na čelu 32 zagorske jedinice lokalne samouprave. Nakon prvih sedam, dobili smo još dva nova lica, tako da je sada sveukupno devet novih političara na zagorskoj političkoj sceni. Na ovim smo izborima po prvi puta mogli direktno birati svog općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, što predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnji način biranja. Gotovo je i s općinskim, gradskim i županijskim poglavarstvima, pa će izabranu lokalnu izvršna vlast uz čelnike činiti samo još jedan ili dva (ovisno o broju stanovnika) zamjenika koje smo birali istovremeno s čelnicima.

Manje političke trgovine

Međutim, neposredan izbor sam po sebi ne može riješiti probleme u funkcioniranju lokalne samouprave. Postavljalo se pitanje što ako se dogodi da čelnik izvršne vlasti bude iz jedne a većinu u predstavničkome tijelu osvoji suprotstavljena politička opcija? Malo je ‘falilo’ da se takvo što ne dogodi u našoj Županijskoj skupštini. Takve su situacije moguće, a neki bi rekli da su one potrebne radi međusobne kontrole. Drugi pak misle kako s legitimitetom neposrednog izbora čelnik jedinice lokalne samouprave može raditi po svome jer se kao ranije ne mora pogađati s koalicijskim partnerima.

Ukidanje općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava se pravdalo potrebom da se neposredno izabranim čelnicima jedinica lokalne samouprave daju veće ovlasti i oslobodi ih se obveze da svaki svoj prijedlog prethodno usuglašavaju s političkim partnerima iz poglavarstva. Mjesta u poglavarstvu dosad su bila mamac za privlačenje potencijalnih koalicijskih partnera, a ukidanjem tog tijela dat je određeni doprinos borbi protiv političke trgovine.Ukidanjem poglavarstava uštedit će se i u proračunskim sredstvima u jedinicama lokalne samouprave. Stoga naše političare čeka puno posla sa upoznavanjem Statuta i novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, pa će neki čak preskočiti godišnji kako bi posložili ‘kockice’ za normalno funkcioniranje vlasti.

Ulogu poglavarstva preuzimaju gradonačelnici

Poglavarstva su dosad bila kao izvršna tijela i Zakon o lokalnoj odnosno područnoj i regionalnoj samoupravi sada kao izvršna tijela poznaje samo načelnike, gradonačelnike i župane. To bi prevedeno značilo da većinu ovlasti koju su imala poglavarstva preuzimaju načelnici, gradonačelnici i župani.

Njihov će zadatak biti priprema prijedloga općih akata za predstavnička tijela, za vijeća i skupštine, zatim da izvršavaju i osiguravaju izvršenje općih akata koje donose predstavnička tijela, da upravljaju i usmjeravaju rad upravnih odjela, te da upravljaju pokretninama i nekretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i da odlučuju o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, ali samo u vrijednosti do milijun kuna.

Odgovornost

Načelnik, gradonačelnik ili župan i dalje je odgovoran predstavničkom tijelu i najmanje dva puta godišnje mora podnositi izvješće o radu, kao što je dužan prisustvovati svakoj sjednici vijeća odnosno skupštine. Zbog promjena u načinu izbora posebno je regulirano pitanje razrješenja načelnika, gradonačelnika ili župana.

Zakon kaže kako se oni mogu razriješiti dužnosti u slučaju kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela i kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne odnosno područne uprave znatnu materijalnu štetu. Znatnom materijalnom štetom se smatra preko jedan posto od proračuna ili iznos veći od 500.000 kuna. No, niti vijeće niti skupština ne mogu razriješiti načelnika, gradonačelnika niti župana, nego najmanje jedna trećina vijećnika može zatražiti raspisivanje referenduma o razrješenju. Ukoliko se takva odluka donese onda se raspisuje referendum, a na referendumu ne bude donesena takva odluka, pokretanje pitanja razrješenja ne može se ponovo pokrenuti unutar slijedećih 12 mjeseci, kao niti u prvih šest mjeseci mandata.

Postupak smjene načelnika, gradonačelnika i župana sada će biti teži utoliko što raspisivanje referenduma iziskuje više vremena, ali i novca. Uz vijećnike po zakonu sada mogućnost pokretanja razrješenja imaju i sami birači, no nije definirano koliko birača može taj postupak pokrenuti.

Načelnik u trećem mandatu, Ivan Kranjčić (SDP) koji vodi općinu Sveti Križ Začretje već osam godina veli kako je poglavarstvo koje je dosad djelovalo bilo jedinstveno i da nije bilo nikakvih problema.

- S obzirom da više nema poglavarstva najprije ćemo fomirati Odbor za proračun i financije koji će biti pomoćno tijelo načelniku i njegovom zamjeniku. Bit će to međustranački odbor u kojem će biti zastupljena i pozicija i opozicija, a po potrebi će se osnovati i druga pomoćna tijela. Dnevni red će se dogovorati s predsjednikom Vijeća i potpredsjednicima, te s načelnikom i njegovim zamjenikom i vjerujem kako ćemo uspješno neutralizirati priču da će načelnici postati šerifi - rekao je načelnik Kranjčić.

Kako će funkcionirati bez poglavarstva pitali smo i načelnika općine Lobor Andriju Smetiška (HDZ).

- Usklađivanje statuta s novim zakonskim propisima traje do konca kolovoza. Kako to praktički još nije saživjelo teško je reći kako će funkcionirati, no po meni neće se ništa značajno promjeniti. Čak smo i dosad ovlasti koje je Poglavarstvo donijelo dijelili s Vijećem, odnosno kod važnih odluka dali smo i Vijeću da se izjasni. Tako ćemo i ubuduće, jer se to u zakonu nigdje ne zabranjuje – rekao je načelnik Smetiško, dodavši kako će ipak biti nužno osnovati savjetodavno tijelo, jer teško je očekivati da se on ili netko drugi razumije sve sfere, i u zdravstvo, i socijalu, infrastrukturu, grabe itd..

– Neće biti neke značajne uštede u proračunu zbog ukidanja poglavarstva. Dosad su članovi poglavarstva dobivali naknadu po sjednicama, što je bilo ukupno godišnje par tisuća kuna, što i nije neka ušteda u proračuna naših općina. Ušteda će biti kod većih gradova koji su imali uz poglavarstvo i posebno pročelnike vezane za pojedine grane - smatra Smetiško.

Rok već počeo teći

Rok za usklađivanje statuta s novim zakonskim propisima u svim jedinicama lokalne i područne uprave počeo je teći od 15. travnja. U Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj odnosno regionalnoj samoupravi rečeno je da je nužno uskladiti statute u roku od 90 dana. U većini jedinica lokalne samouprave nije se radilo na usklađivanju statuta, već se čekalo konstituiranje novih predstavničkih tijela, i tek sada kreću sa upoznavanjem i sa usklađivanjem zakona.