Neke vrste raka mogu se spriječiti cijepljenjem: 'Ono je djelotvorno 98 posto'

Imate li djecu tinejdžere ili ste vrlo mladi, zasigurno znate ponešto o HPV-u. No mnogi se pitaju što je to točno i kakve posljedice može donijeti. 

HPV, odnosno humani papiloma virus obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih četrdesetak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima, a naziv dolazi od bradavica (lat. Papiloma) koje uzrokuju neki od tipova virusa.

Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka muških i ženskih spolnih organa, odnosno do raka vrata maternice, vulve, cerviksa, vagine, anusa, penisa i orofarinksa. Infekcija HPV – om širi se intimnim dodirom kože ili sluznice, pa do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom. Zaražena osoba može zaraziti drugu osobu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi znakovi bolesti mogu se pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze. Od karcinoma uzrokovanih HPV virusom najčešći je rak vrata maternice, koji je ujedno treći najučestaliji rak kod žena, nakon raka dojke i štitnjače. Prema registru za rak, godišnje oko 300 žena oboli od raka vrata maternice, a oko 150 ih umre. S druge strane, prema istraživanjima i praćenjima učinkovitosti cjepiva protiv HPV – a, cjepivom se može spriječiti više od 90 posto karcinoma povezanih s HPV – om.

Problem je u tome što ta infekcija često nema nikakve simptome, a osobe koje prenose virus nisu ni svjesne da su zaražene.

Upravo su zbog toga edukacija, cijepljenje i redovito testiranje ključ sprečavanja zaraze HPV-om koja u oba spola može voditi do ozbiljnih zdravstvenih problema i dijagnoza.

Cjepivo protiv HPV – a devetovalentno je cjepivo, koje uključuje devet tipova virusa. - Cjepivo je neobavezno, odnosno dobrovoljno, zbog čega roditelji potpisuju pristanak za cijepljenjem. Cjepivo sprječava određene vrste raka muških i ženskih spolnih organa, zbog čega se preporučuje cijepiti i djevojčice i dječake. Ono je djelotvorno 98 posto, kod nekih vrsta raka čak i 100 posto. Ako se cijepe od 9. do 14. godine može se spriječiti više od 90 posto karcinoma povezanih s HPV – om. Upravo u toj dobi, od 9 do 14 godina, je najbolje cijepiti se, zato što je upravo tada najbolji imunološki odgovor i u tom periodu se stvara najbolja zaštita. Daju se dvije doze u razmaku od 6 mjeseci do godinu dana – pojasnio je voditelj Školske medicine Zavoda za javno zdravstvo KZŽ dr. Husen Ramadani.

Cijepiti se mogu i stariji od 15 godina, oni primaju tri doze, a za sve do 25 godina cjepivo je besplatno. Upravo zbog preporuke da je najbolje primiti cjepivo od 9. do 14. godine, od ove godine cijepljenje se provodi i u petim, šestim i sedmim razredima, osim u osmim. Cjepivo je devetovalentno, uključuje devet tipova virusa, sigurno je i ima zabilježen izuzetno mali broj nuspojava (poput boli, oticanja i crvenila na mjestu uboda, glavobolje), ne sadrži štetne sastojke i smatra se da stvara doživotnu zaštitu.

Uvijek s početkom nove školske godine roditelji od nadležnih timova školske medicine (u našoj županiji imamo četiri takva tima), primaju obavijest o cijepljenju kao i informativni pristanak kojega ispunjavaju. – Ukoliko imaju bilo kakva pitanja, nedoumice ili nejasnoće vezane uz cjepivo, otvoreni smo za savjetovanje – kaže dr. Ramadani i naglašava kako je važno spomenuti da se cjepivom štiti protiv HPV – a i da ono ne škodi plodnosti ni kod dječaka, ni kod djevojčica, oko čega se mnogi brinu.

Zdravstvena kampanja cijepljenja djece obaju spolova u tinejdžerskoj dobi pokrenuta je upravo u svrhu sprječavanja prodora HPV – a. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u prošloj školskoj godini 2023./2024. cijepljeno je ukupno 55 posto djevojčica i 39 posto dječaka, koji su primili barem jednu dozu cjepiva, što su podaci procijepljenosti djece u petim razredima, kojih je cijepljeno 7000.

Najbolje rezultate u procijepljenosti ima Krapinsko – zagorska županija, a slijede ju Osječko – baranjska i Varaždinska, dok je najslabiji odaziv, ispod 30 posto procijepljenosti, u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.