Neodgovornosti građana koji bacaju otpad u prirodu uzaludno se nastoji doskočiti reciklažnim dvorištima

Iako su mnoge općine i gradovi na području Krapinsko – zagorske županije izgradili i stavili u funkciju reciklažna dvorišta, neodgovorni građani i dalje svoje smeće bacaju na mjesta koja za to nisu predviđena: uz zelene otoke, u šume, jarke, potoke i nenaseljene dijelove naselja. Svojim neodgovornim ponašanjem zagađuju okoliš, i to vrlo često iz lijenosti. Naime, čak i ako jedinica lokalne samouprave nema reciklažno dvorište, omogućuje mobilno reciklažno dvorište gdje se mogu dovesti razne vrste otpada, koncesionar za odvoz otpada krupni otpad kupi po rasporedu uglavnom jednom ili dva puta godišnje, ali i po pozivu uz naplatu, a plastiku i papir ionako smo dužni odvajati u za to predviđene spremnike.

Plastika, karton, odjeća i automobilske gume po šumama

Upravo su razne plastike, kartona, odjeće, automobilskih guma i građevinskog otpada prepune naše šume, što se može zaključiti i iz fotografija koje su nam poslali čitatelji iz Bedekovčine, ogorčeni na svoje sumještane koji zagađuju okoliš vrlo blizu uz njihove kuće. Njima, kažu, nije jasno zbog čega ljudi imaju potrebu bacati smeće u šumu ili uz puteve, ako odjeću i automobilske gume mogu besplatno odvesti u reciklažno dvorište, kojega Bedekovčina ima, a plastiku i papir trebaju odvajati u spremnike, koje komunalno poduzeće redovito odvozi.

Iz Općine Bedekovčina na naš su upit rekli kako su detektirali problem s odlagalištima otpada, no kako očito postoji nekolicina ljudi koji se ne žele informirati o reciklažnom dvorištu koje je u Bedekovčini otvoreno, utorkom i četvrtkom od 13 do 20 sati te subotom od 9 do 14 sati. – Jedan od problema je udaljenost reciklažnog dvorišta za mještane koji nemaju adekvatan prijevoz i koji su iz naselja koja se nalaze na većoj udaljenosti od reciklažnog – rekli su iz Općine, ali isto tako apeliraju da počnu koristiti reciklažno dvorište koje je otvoreno upravo u tu svrhu, kako bi se smanjilo zagađenje okoliša. Rekli su i kako su predviđene kazne za nepropisno odlaganje otpada, no nisu nam odgovorili jesu li dosad ulovili kojeg počinitelja i izdali mu propisanu kaznu od, kako su naveli, 2 tisuće kuna.

Konformizam i nepoštivanje sumještana

Kao i većina okolnih općina, i Grad Zlatar kontinuirano pokušava riješiti problem s divljim odlagalištima otpada na svom području, o čemu zaprimaju brojne prijave građana. U tu svrhu provode projekt izgradnje reciklažnog dvorišta u Donjoj Batini. Dok ne ono ne izgradi, građani imaju mogućnost besplatno deponirati otpad u reciklažnom dvorištu Komunalca Konjščina, a na nekoliko su lokacija na području Zlatara postavljeni i kontejneri za različite vrste otpada, kako bi se isti mogao pravilno odlagati, rekli su nam iz Grada Zlatara. Dodali su i kako su predviđene kazne za nepropisno odlaganje otpada, no dosad ni jedna nije izdana. No, izgleda kako se, uz brojne mogućnosti propisnog odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima, zelenim otocima te uz sve edukacije koje jedinice lokalne samouprave provode u svrhu pravilnog odvajanja i skladištenja raznih vrsta otpada, svijest građana o toj problematici ne mijenja. – Pored toga, razlog nepropisnog odlaganja otpada je i veliki konformizam kod pojedinaca i nepoštovanje prema svojim sumještanima i susjedima koji pravilno odlažu otpad – rekli su pak iz Općine Tuhelj, koja vrlo često na svojim mrežnim stranicama objavljuje fotografije nepropisno bačenog otpada i moli mještane da to ne rade. Iako je mještanima zakonom omogućeno odlaganje otpada u zajedničko reciklažno dvorište sa susjednim jedinicama lokalne uprave, u Medvedovom jarku, problem nepropisnog odlaganja otpada u prirodu i uz prometnice nešto je s čime se i dalje bore. U cilju edukacije mještana u pravilnom odlaganju otpada, Općina je provela i akciju 'Učimo zeleno' u sklopu koje je putem tribina, radijskih emisija, letaka i brošura građanstvo educirano o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, a u akciju su bila uključena i djeca predškolske i školske dobi. Organiziraju i jednom godišnje Zelenu čistku u koju uključuju osnovnoškolce i volontere koji sakupljaju otpad bačen u prirodu, a rekli su nam i kako su, stalnim kontrolama komunalnog redara, kao i uz suradnju s odgovornim stanovnicima, uspjeli pronaći i nekoliko počinitelja koji su nepropisno odlagali otpad te su im za to bile naplaćene kazne.

Smeće kod zelenih otoka

Da svijest građana o pravilnom odlaganju otpada nije još dovoljno razvijena te da ima onih koji su, unatoč brojnim mogućnostima i otvorenim reciklažnim dvorištima i dalje neodgovorni i lijeni, rekao nam je i gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. – Problem s divljim odlagalištima otpada na našem je području riješen utoliko da naši građani, znači oni koji imaju pristup reciklažnom dvorištu, sav otpad dovoze u reciklažno dvorište. Nažalost, divlja odlagališta nam i dalje rade vikendaši – rekao je Gospočić, dodavši kako je u godinu dana rada u reciklažnom dvorištu skladišteno 160 tona otpada, od cca 80 tona koliko je bilo predviđeno, što je dokaz da se reciklažno itekako isplati, unatoč onima koji su i dalje neodgovorni.

Grad Donja Stubica svojedobno se, prije otvorenja reciklažnog dvorišta, borio s nepropisnim odlaganjem i gomilanjem raznih vrsta glomaznog i svakojakog otpada uz spremnike za razvrstavanje otpada kod parkirališta u samom centru, iza Župnog dvora, u Ulici Župana Vratislava. Problem je to koji se, kaže gradonačelnik, i dalje pojavljuje. – Nažalost, nemamo drugog izbora nego da naši komunalni redari sav taj otpad očiste i zbrinu u kontejnerima na gradskom groblju, inače bi nam stalno kod tih kontejnera bilo smeće – kaže Gospočić te dodaje kako je nemoguće tome stati na kraj. Kazne bi se, kaže, jedino mogle početi naplaćivati, ukoliko bi se postavile kamere i na taj način 'ulovili' počinitelji.

Uzeo stvar u svoje ruke

A upravo je po tom pitanju gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić prošlog tjedna odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Zbog dobivene dvije prijave bačenog smeća u polje, Šimunić si je uzeo truda i obišao potez Mokrice – Slatina, gdje je zatekao otpad bačen u prirodu. – Otvoril sam vreće, kako bi probal naći poveznicu s počiniteljem i našel sam. Počinitelji su pronađeni i kroz sat vremena dva mala deponija su sami sanirali – kaže Šimunić, koji se uhvatio posla komunalnog redara, kojeg Grad Oroslavje zasada još nema, no rekao je kako njemu nije bilo ispod časti napraviti taj posao.

 - Najlakše je u životu reći nije to moj posel, nije to moja briga, nije to moje smeće. Grad je naš i svi se trebamo brinuti za njega! – kaže gradonačelnik. Počinitelji, dodaje, ovoga puta nisu kažnjeni, već samo opomenuti. No, vrijedi nam vjerovati kako se samo konkretnim potezima i kaznama, ako ne već dobronamjernim edukacijama i mogućnostima za odlaganje otpada, može stati na kraj neodgovornim građanima koji svojim smećem uništavaju okoliš našim budućim generacijama.