Neposredni lokalni izbori 2009: Stranke i političari u borbi za kandidature

Od novih lokalnih izbora dijeli nas šest mjesci. Bit će to izbori na kojima će se načelnici, gradonačelnici i župani birati neposredno. Napokon će građani moći na svom listiću zaokružiti ime kandidata za kojeg žele da im vodi općinu, grad ili županiju. Gradonačelnik ili načelnik i njegov zamjenik bit će tim koji će zamijeniti Poglavarstvo.

U Zakonu o izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave piše kako se lokalni izbori održavaju treće nedjelje u mjesecu svibnju svake četvrte godine. Vrijeme curi i već se polako pripremaju sheme, programi i planovi.

Ima jedna novina. Petog listopada prošle godine Sabor je izglasao Zakon o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Na svim dosadašnjim lokalnim izborima (od 1993.) nositelji izvršnih tijela birani su posredno. Novi lokalni izbori trebali bi se održati 18. svibnja 2009. i bit će to prvi izbori na kojima će se načelnici, gradonačelnici i župani birati neposredno.

To znači da će građani, kao i na predsjedničkim izborima, na svom listiću zaokružiti ime kandidata za kojeg žele da im vodi općinu, grad ili županiju.

Na izbornom listiću će uz svakog kandidata stajati i ime njegovog zamjenika. Da bi nečija kandidatura bila valjana morat će prikupiti 100 potpisa za općinskog načelnika, 200 za gradonačelnika grada do 40 tisuća stanovnika, 1000 potpisa za grad s više od 40 tisuća stanovnika i 2000 potpisa za župana.

Na izbornom listiću uz ime kandidata stajat će i ime stranke ili koalicije koja ga je predložila. Za načelnika, gradonačelnika ili župana bit će izabran onaj kandidat koji dobije više od 50 posto glasova birača.

Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova u prvom krugu, za 14 dana organizirat će se drugi krug u koji će ući dvoje kandidata s najviše glasova iz drugog kruga. Kandidati će imati pravo na naknadu troškova predizborne kampanje, a ostvarit će je svaki kandidat koji je dobio više od 10 posto glasova. Visinu naknade odredit će Vlada, a ići će na teret jedinica lokalne samouprave. Inače, redovni lokalni izbori stajat će oko 50 milijuna kuna.

Osoba i program

Moglo bi se reći da je to bila i želja većine građana da izravno biraju među kandidatima s imenom i prezimenom, a ne da se kao što je bio slučaj dosad iza imena jakih stranaka kriju slabi pojedinci. No, kod izravnog izbora trebalo bi paziti da se bira ne samo osoba, nego i program.

U državama koje su već odavno uvele neposredan izbor, iskustva pokazuju da je odaziv birača na takve izbore veći jer građani imaju osjećaj veće kontrole i utjecaja na lokalnu politiku.

Neki tvrde i kako će ovaj zakon o neposrednim izborima pogodovati lokalnim moćnicima i osobama iz javnog života. S druge pak strane politolozi tvrde kako bi ovaj novi način biranja vodećih ljudi u lokalnoj samoupravi trebao biti rješenje na sve rašireniju političku korupciju kao što je međustranačko trgovanje, kupovanje i preslagivanje vlasti.

Vidjet ćemo što će nam novi zakon o neposrednim izborima donijeti. U svakom slučaju, bit će zanimljivo. Pojedinci koji će istaknuti svoju kandidaturu vidjet će koliko su omiljeni ili ne u svom gradu ili općini.