NEVJEROJATNO: HDZ priprema promjenu s penzijama kakve nema na svijetu

Najavljenu reformu mirovinskog sustava Hrvatske kritizirali su oporba, struka i građani, piše Index.

Svima najviše smeta planirana promjena u obaveznom investiranju mirovinskih fondova, odnosno odredba da 5 posto neto imovine moraju investirati u alternativni investicijski fond, čija bi glavnica bila garantirana od države.

Osim što se ta promjena uvodi bez stvarnog razloga - iako vladajući tvrde da to rade zbog zahtjeva OECD-a da se smanji izloženost mirovinskog sustava državnim financijama, što otvara prostor za netransparentnost, korupciju, moralni hazard i uhljebljivanje - važno je naglasiti i da u svijetu ne postoji alternativni investicijski fond s državnom garancijom.

Počelo se i općenito raspravljati o mirovinskim fondovima, odnosno o tome da u samo nekoliko država svijeta postoji sustav nalik 2. mirovinskom stupu u Hrvatskoj, čemu se protive oni koji bi ga ukinuli i sve vratili na staro stanje - prije reforme kojom su uvedeni 2. i 3. mirovinski stup.

Mirovinski fondovi u svijetu nisu nepoznanica. Dapače, posluju u svim razvijenim državama svijeta. Razlikuju se uglavnom u načinu funkcioniranja - neki su obavezan dio mirovinskog sustava silom zakona, nekima upravlja država, a nekima privatni sektor te se općenito drukčije financiraju i imaju različite uloge u nacionalnom gospodarstvu, piše Index.hr

Prema podacima OECD-a, koji uključuju većinu tipova mirovinskih fondova u svijetu, u nekolicini država oni su jako velik dio ekonomije, puno veći nego u Hrvatskoj. U OECD-ove podatke uključeni su profesionalni i osobni mirovinski fondovi, obvezni i dobrovoljni, oni koje financiraju privatne kompanije i oni koje financira država.

S obzirom na ukupnu imovinu mirovinskih fondova u odnosu na državni BDP, najvažniji su u Nizozemskoj (213.3 posto BDP-a), na Islandu (207.9 posto), u Švicarskoj (156.1 posto) i Australiji (147.4 posto). Hrvatska je s ukupnom imovinom mirovinskih fondova od 33.2 posto BDP-a 19. država na svijetu.

Velik dio zemalja u kojima mirovinski fondovi raspolažu imovinom većom od 20 posto BDP-a države nalazi se u Europi. Osim nabrojanih Nizozemske, Islanda, Švicarske i Hrvatske, to su Ujedinjeno Kraljevstvo (120.5 posto BDP-a), Finska (61.1 posto), Malta (53.1 posto), Danska (49.9 posto), Irska (34 posto) i Kosovo (31.2 posto).

Podaci OECD-a odnose se na nakupljenu imovinu koja čini neovisnu pravnu osobu (fond) koja se "puni" doprinosima u mirovinski plan isključivo u svrhu financiranja budućih mirovina. Članovi fonda imaju ugovorno potraživanje prema imovini mirovinskog fonda, odnosno radi se o njihovoj osobnoj imovini.

Mirovinski fondovi mogu biti s pravnom osobnosti (kao što je trust, zaklada ili korporativni subjekt) ili pravno odvojen fonda bez pravne osobnosti kojim upravlja društvo za upravljanje mirovinskim fondom ili druga financijska institucija u ime članova fonda (kao što je u Hrvatskoj).

Stoga u OECD-ove podatke ne spadaju fondovi kao što je naftni fond Norveške, koji se spominjao tijekom rasprave u saboru oko nove mirovinske reforme. Vladajući su branili ideju alternativnog investicijskog fonda garantiranog od države argumentom da je to slično kao naftni fond u Norveškoj, što je potpuna besmislica, piše Index.

Nastavak članka pročitajte na portalu Index.hr klikom na link OVDJE.