Nova arheološka otkrića u Loboru

Arheološka istraživanja kod svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, koja provodi Arheološki zavod u suradnji s Ministarstvom kulture pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipca, rezultirala su novim saznanjima.

Svetište Majke Božje Gorske u Loboru

-Ove godine iskapanje je vršeno na dijelu ispred pročelja koji do sada nije bio istraživan. Definiran je predromanički zvonik. Pronašli smo romaničku kustodiju s prikazom jeruzalemskog križa što znači da u 13.st. dolaze križari odnosno templari. Još nije otkriven benediktinski samostan, ali postoje naznake da su Benediktinci oko 800. godine sagradili samostan– rekao je dr. Filipec, docent na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Muzej na otvorenom

Prema projektu koji je prihvaćen od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, za desetak dana započet će radovi na izgradnji Muzeja na otvorenom u sklopu svetišta Majke Božje Gorske. Oko 100 kvadratnih metara prostora ispod južne cinkture bit će pretvoreno u galeriju, a iz tog prostora ulazit će se u prostor gdje će biti prezentirani starokršćanska krstionica i predromanički zvonik. - Kad smo započinjali s istraživanjima brinuli smo o jednoj crkvi, a danas brinemo o njih pet, s tim da ćemo uskoro omogućiti da se uđe u još barem dvije, a vjerojatno će ponovno biti moguće i krštenje u starokršćanskoj krstionici - pojasnio je dr. Filipec i dodao da su se stari kršćani krstili kao odrasli ljudi, ulazeći u zdenac, a krstiti ih je mogao samo biskup što znači da je na ovom mjestu stolovao biskup, s tim da se krstionica nalazila ispred crkve zato što nitko nije smio ući u crkvu prije nego što je kršten.

Početak radova na muzeju financiraju naša Županija i Općina Lobor, dok radove na sanaciji postojeće crkve financira Ministarstvo kulture, a arheološka istraživanja Arheološki zavod Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

dr. sc. Krešimir Filipec

Prioritet sanacija postojeće crkve

U arheološku literaturu Lobor ulazi 40– ih godina 20.st. kad je Tihomir Stahuljak slučajno otkrio kameni ulomak ukrašen pleterom uzidan u zid staje nekog mještanina. Unatoč tom nalazu, arheološka istraživanja započinju tek 1998. kako bi se spriječila daljnja devastacija lokaliteta. – Od ´98 sprečavamo devastaciju. Imamo podršku Općine, Županije, župnika i mještana– rekao je dr. Filipec koji istraživanje vodi od samog početka, s prekidom za vrijeme obavljanja dužnosti pomoćnika ministra kulture, i naglasio da je prioritet sanacija postojeće crkve koja je u vrlo lošem stanju.

Nalazi

Dosadašnjim istraživanjima otkriven je kontinuitet izgradnje pet crkava: starokršćanska bazilika s krstionicom iz 4 st., drvena karolinška crkva koja je izgrađena oko 800. godine, zatim predromanička crkva iz kraja 9. odnosno početka 10. st i romanička iz 13. st., na čijim je temeljima u 14. st. izgrađena današnja gotička crkva koja je u 18.st. barokizirana. Pronađeno je više kamenih ulomaka ukrašenih pleternom ornamentikom, koji su u sjevernoj Hrvatskoj, uz Sisak, nađeni još samo u Loboru.

Istraženo je oko 700 grobova pokojnika koji su ukapani, od 9. do 19 st., oko crkve i u veliku grobnicu ispod cinkture. Prema riječima dr. Filipca, grobovi i kosturi obrađeni su prema pravilima struke i spremni za analizu na temelju koje bi se moglo utvrditi jesu li Hrvati isti ili su se promijenili, s tim da će dio pokojnika biti pokopan u grobnicu na mjesnom groblju.

Arheološki nalazi svjedoče i da se prvi tragovi života na Gori mogu pratiti još od srednjeg brončanog doba (17. – 14.st.pr.Kr.). Zanimljivo je izdvojiti da su Kelti (1.st.pr.Kr. – 1.st.pos.Kr.) uredili ovo područje, podigli zemljane bedeme i napravili utvrđenje. Rimljani su pokorili Kelte i podigli poganski hram rimske božice Magnae Mater (Velika Majka) čiji su ostaci pronađeni ispod starokršćanske bazilike.

Oltarna pregrada ukrašena pleternom ornamentikom

Bogatstvo lokaliteta

- Svakim danom nalazimo nešto novo, svaka dva tjedna mijenjamo povijest– rekao je dr. Filipec i dodao da će arheološka i konzervatorsko-restauratorska istraživanja još dugo trajati, usput se našalivši da će u Loboru vjerojatno dočekati i penziju.

Oko 100 kvadratnih metara prostora ispod južne cinkture bit će pretvoreno u galeriju, a iz tog prostora ulazit će se u prostor gdje će biti prezentirani starokršćanska krstionica i predromanički zvonik. Ostaci predromaničke oltarne pregrade ukrašene pleternom ornamentikom, inače vrlo česti u Dalmaciji, u sjevernoj Hrvatskoj nađeni su samo u Loboru i Sisku. Na jednom kamenom ulomku spominje se «Sveta M» po čemu je svetište Majke Božje Gorske najstarije svetište sv. Marije u sjevernoj Hrvatskoj.