Objavljeno ime dobitnika ovogodišnje književne Nagrade "Gjalski"
Kulturna manifestacija “Dani Ksavera Šandora Gjalskog” u Zaboku počinje u ponedjeljak 23. listopada izložbom slika Munira Vejzovića u Gradskoj galeriji u 18 sati.
Program manifestacije predstavljen je na današnjoj press konferenciji, gdje je objavljen i ovogodišnji Nagrade Gjalski – jedne od najvažnijih književnih nagrada za prozu u Republici Hrvatskoj čiji su dobitnici najznačajnija imena suvremene hrvatske proze.
Ovogodišnji je dobitnik Ivan Lovrenović za roman ‘U sjeni fantoma’, u izdanju nakladničke kuće Fraktura i Bodoni.
Sanja Jovičić, ispred nakladničkih kuća Fraktura i Bodoni, rekla je da je ogromna čast da je žiri prepoznao kvalitetu ovog romana koji je napisao autor kojeg ova nakladnička kuća dugo prati. - Sama nagrada znači puno jer znači potvrdu rada, da dobro biramo, da smo svjesni važnosti kvalitete bez obzira na tržište i da zajedno s čitateljima gradimo i pratimo autore do kojih nam je stalo – rekla je Jovičić. – Ivan Lovrenović autor je kakvog bi ne samo svakom nakladniku, već svakoj kulturi, velikoj ili maloj, bila čast da ima – dodala je.
Prosudbeno povjerenstvo za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski čine Ivica Matičević, književnik, DHK Zagreb
Antun Pavešković, književnik, DHK Zagreb, Ludwig Bauer, književnik – prošlogodišnji dobitnik Nagrade Gjalski, Ingrid Lončar, prof., Dani Gjalskog Zabok te Sofija Keča, prof., Dani Gjalskog Zabok.
Ludwig Bauer istaknuo je da je Lovrenović dobio nagradu jer se radi o odličnom romanu koji se bavi dijelom povijesti 20. stoljeća, viđenom iz osobnog rakursa pisca. - Tako da smo u velikoj mjeri to doživjeli kao autobiografski tekst u kojem se govori o složenosti i nepouzdanosti povijesti, aspurdima povijesti koji dovode do toga da neprekidno običan čovjek bude žrtva te povijesti. Nagrada Gjalski iznimo je ugledna nagrada, o kojoj odlučuje i dio knjižničara iz Gradske knjižnice Zabok i predstavnici Društva hrvatskih književnika, vrlo kompetentni i odgovorni ljudi. Kroz dva i pol desetljeća su ukazali na najvrednija djela hrvatske književnosti i značajan je doprinos te nagrade – ističe Bauer.
Tihomir Vrančić, predsjednik Upravnog odbora manifestacije, predstavio je sam program, koji traje do 28. listopada. Osim izložbe Vejzovića, kojom počinje manifestacija, tu je i izložba Maje Vukina bogović, tri književne večeri, tri koncerta od kojih se posebno izdvaja koncert Lovre Pogorelića u Gradskoj galeriji. Tu su i tradicionalni tradicinalni natječaji za Malu nagradu Gjalski za osnovnoškolce te srednjoškolce, a kako su ove godine provođene ove godine provodili smo kreativne i likove radionice te foto natječaj, svi ti radovi s radionica i najbolje izabrane fotografije koje su pristilge na natječaj prikazat će se na izložbi u Gradksoj knjižnici. Tu je i književna tribina o Gjalskom, promocija PoZiCe, knjige literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola.
– Na kraju, najznačaniji program je sama dodjela književne nagrade Gjalski, koja će se održati u subotu 28.10 u 18 sati u Osnovnoj školi K. Š. Gjalski. Hvala u ime manifestaciji Krapinsko – zagorskoj županiji, Gradu Zaboku i Ministarstvu kutlure koji nas pomažu da bi mogli organizirati ovu književnu manifestaciju, hvala i medijskim pokroviteljima, svim sponzorima i donatorima – rekao je Vrančić.
Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek rekao je da je vrijednost i značaj Dana Ksavera Šandora Gjalskog u tradiciji. - Neke generacije su već ne samo odrasle, nego i postale roditelji, i kao što su oni pisali za malu ili srednju nagradu Gjalski, sada njihova djeca pišu. Veseli me da se vraćamo u Osnovnu školu nakon COVID - a i izolacija, jer je posebna kvaliteta te manifestacije je baš u prisutnosti zainteresirane javnosti i obilježavanju značajnog djela i osobe u povijesti Zaboka i hrvatske književnosti, a to je Gjalski – rekao je Hanžek.
Komentirao je i sam nagrađeni roman, rekavši da se radi o ‘nerazumijevanju i neshvaćanju posljedica rata i poraća do devedestih i neshvaćanja poslije devedesetih autora od strane institucija, politike i dijela javnosti, za njegove principijelne stavove u pogledu rata u Bosni i situacije u Hrvatskoj. O problemima ljudi koji nisu shvaćeni ni u prostoru ni vremenu po principijelnosti – komentirao je Hanžek.
Na to se dovezao i književnik Bauer. - Lovrenović je u tom pogledu vrlo poseban kao književnik i kulturna figura. On je izrazito hrvatski književnik i moglo bi se reći čak katolički književnik, a pri tom, što je posebno vrijedno, nije desničar, kao što mnogi ljudi takve orijentacije jesu. On je zapravo taj koji uvijek otkriva put prema nekom razumijevanju i u ovom romanu vrlo je simbiličan lik njegovog djeda – rekao je Bauer.
Donosimo kompletan program manifestacije:
