Od pamtivijeka se išlo po zagovor Majci Božjoj Gorskoj, a zagovarali su se i siromašni i bogati

Godine 1725. bjesnila je u Morovču kolera i svećenik župe Luka Bedeković nagovori narod da se zajedno zagovore Majci Božjoj Gorskoj pa ljudi u velikoj procesiji dođu ovamo i kolere posve nestane…., Grof Josip Keglević iz Lobora u teškoj bolesti 1780. godine dade se dovesti do ove crkve gdje odmah i ozdravi… Ovo je samo dio napisa na freskama koje se nalaze unutar cinktura crkve Majke Božje Gorske u Loboru. Uprave te slike koje prikazuju brojna čudesa, svjedoče o bogatoj povijesti zagovora loborskoj Majci Božjoj Gorskoj. Freske nisu samo puka svjedočanstva uslišanih molitvi i čudesnih ozdravljenja, već i zahvala vjernika Majci Božjoj na uslišanim molitvama. Autor tih freski je nepoznat, no 80-ih godina obnovio ih je umjetnik Želimir Drakulić.

Zagovarali se kmetovi, grofovi…

- Zagovor znači da se ljudi ovdje utječu, mole za ozdravljenje i kao takvi su ga dobili po svojoj vjeri, jer se zagovor upravo događa po čovjekovoj vjeri. Mi bi mogli analizirati svaki zagovor i reći da li je to baš bilo tako, no svaki vjernik koji se zagovara, vjeruje da će se to i dogoditi - kaže nam loborski župnik Vladimir Drnetić, koji nas je poveo u razgledavanje freski. Freske datiraju najčešće iz 17. i 18. stoljeća, a koji se nalaze unutar cinktura nepravilnog oktogona obnovljene su 80 – tih godina za vrijeme pokojnog župnika prečasnog Vinka Mrkocija, i sve one predstavljaju samo jedan mali dio onih stvari koje su se ovdje događale. Zanimljivo je kada promatrate ove freske, odnosno zagovore popraćene slikama, vidjet ćete da su se zagovarali ljudi različitih profila. Mislili bi da su se zagovorili samo seljaci, kmetovi onog vremena, no vidimo da je po zagovor utekao i grof Keglević i Pavlini koji su u Mihovljanu kod Veternice imali ljetnikovac – rekao je vlč. Drnetić.

Kolera

Također i mnoge župe su ovdje obavile zagovor i redovito hodočaste. - Tako je primjerice župa Moravče ovdje stavila svoj zagovor i to u ono vrijeme kad je harala velika kolera. Tada je zaista to mjesto spašeno od kolere i oni od tada svake godine na Malu gospu hodočaste Majci Božjoj Gorskoj. I Župa Radoboj čiji su mještani većinom radili u rudnicima također su u povijesti stavili zagovor Majci Božjoj Gorskoj da ih sačuva od svih opasnosti koje su prijetile u rudarskom poslu. I dandanas Župa sa svojim župnikom hodočasti na 'Petrovsko proštenje' i drži zagovor koji su njihovi preci ostavili kod Majke Božje Gorske – ispričao je loborski župnik Drnetić.

Ozdravljenje djeteta

Freske sa sjeverne strane načeo je zub vremena i vape za obnovom. Novih zagovora oslikanih tehnikom zidnog slikarstva nema, no ono što je posebice zanimljivo, a datira iz novijeg doba, čemu je svjedočio prijašnji župnik Ivan Hrastović, jedno je ozdravljenje jednog djeteta. – Njemu su ljudi posvjedočili u ozdravljenje svog djeteta koje je bilo u kolicima, a kada su ga ovdje zagovorili nakon hodočašća, dijete je zaista ustalo i dočekalo ih je doma i radosno i zdravo. Zanimljiva je činjenica i da je vlč. Hrastovića koji je ovdje u Loboru bio župnik 11 godina, majka zagovorila kao dijete jer je bio u jako bolestan. Iako je bio rodom iz Marije Bistrice, zagovorila ga je baš ovdje - ispričao je župnik Drnetić, koji dodaje kako ljudi najviše mole za zdravlje. – Postoje oni mali zagovori koje mi zovemo tijelca. Tijelca koja predstavljaju lik čovjeka, životinje ili određeni dio čovjekova tijela; ruke, noge za koji se traži ozdravljenje. U ovom svetištu ljudi su zagovarali i stoku i konje. Zagovaralo se blago, jer je ono ljudima nekad bio glavni izvor prihoda. Ti mali zagovori polako jenjavaju, ali ja vjerujem da ipak neće nestati – nada se mladi loborski župnik.

Nekad je do crkve vodila samo stazica

Ovo svetište nije samo izuzetno važno mjesto hodočasnicima već i svima onima koje zanima povijest i arheologija, jer su upravo u ovom malenom svetištu pronađeni povijesni ostaci iz mnogih dalekih vremena, poput antičkog poganskog hrama iz 3. stoljeća, starokršćanske bazilike s krstionicom (5.st.), starohrvatske drvene crkve (8. i 9. st.), predromaničke (kraj 9.st.) te kasnoromaničke (13.st.) na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (14.st.) barokizirana u 17. st. Starohrvatski pleter koji je vrlo česta pletena ornamentika u Dalmaciji također je pronađena u svetištu. Na ovom mjestu hodočasti se kroz povijest, a vjernici od pamtivijeka ovdje dolaze po zagovor i utjehu. Prije 90-ih do Crkve Majke Božje Gorske jedini put bio je kroz jednu stazicu koji je sada pretvoren u križni put, a do crkve se danas može asfaltiranom prometnicom.

Pomalo zaboravljeno

Kroz godinu u svetištu se održava 11 proštenja, a najveće je ono za blagdan Male Gospe, 8. rujna. Osim onih ustaljenih tradicijskih hodočašća, loborsko svetište već nekoliko godina organizira i nova hodočašća, poput Hodočašća lovaca sjeverozapadne Hrvatske, Hodočašće poljoprivrednika, Hodočašća obrtnika Krapinsko - zagorske županije te Hodočašće branitelja, koje će se održati u nedjelju, 27. kolovoza. Barokni oltar krasi prelijepi kip Majke Božje Gorske s djetetom. Lijevo od kipa, među stupovima, nalazi se sv. Lovro, desno sv. Juraj, a na krajevima: lijevo sv. Barbara, a desno sv. Katarina. U gornjem djelu nalazi se klečeća Marija koju okružuje sv. Trojstvo. Prije ulaska u svetište, lijevo i desno od trijumfalnog luka, nalaze se slike: lijevo slika sv. Katarine, a desno sv. Barbare. Arheološka istraživanja koja su započela 2002. godine još nisu završena. 2007.godine probijene su stepenice koje vode prema podzemnim prostorijama. U dugoročnom je planu cijeli plato pretvoriti u arheološki park. - Sama crkva je zrela za obnovu ne danas, već jučer, no kroz povijest su se dogodila neke stvari, da je ovo svetište postalo malo zaboravljeno, zatomljeno, ali vjerujem da ćemo mu opet vratiti prvobitni sjaj jer ga ono i zaslužuje – rekao je vlč. Drnetić.

Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke sutra, na blagdan Velike Gospe posjetit če mnogi stoga donosimo raspored svetih misa:

15.8.2017.

6h – sv. misa – bazilika – vlč. Tomislav Kralj

7,30h – sv. misa – kapelica sv. Petra – p. Anto Pavlović

8,30h – križni put

9h – sv. misa – sv. Petar – p. Niko Bilić

10,40h – polazak procesije prema crkvi na otvorenom

11h – sv. misa na otvorenom – kardinal Josip Bozanić

14h – klanjanje

16h – sv. misa - kapelica sv. Petra – p. Niko Bilić

18h – sv. misa na otvorenom – p. Marijan Steiner

20h – sv. misa – bazilika – vlč. Željko Nestić