Osim zatopljenja prijeti nam i suša

Autor

U prvih petnaest dana ove godine prosječna temperatura zraka za oko 6 stupnjeva veća je od prosjeka u posljednjih trinae

p_276646polje.jpg
U prvih petnaest dana ove godine prosječna temperatura zraka za oko 6 stupnjeva veća je od prosjeka u posljednjih trinaest godina, od kad radi meteorološka postaja Krapina. S druge strane, oborine su ispod prosjeka, a nakon suhe zime, moglo bi uslijediti i suho ljeto.


Za siječanj neuobičajeno visoke temperature i činjenica da je zima već dobrano počela, a snijega još nema, svakodnevne su teme razgovora i među Zagorcima. Je li ova godina uistinu započela nezapamćeno visokim temperaturama ili je već bilo sličnih primjera, pitanje je na koje smo odgovor potražili kod Andrije Slukana, voditelja glavne meteorološke postaje u Krapini, koja se nalazi u Popovcu i koja radi od rujna 1993. godine.

Natprosječno topla jesen i zima

Kad smo ga posjetili na njegovom radnom mjestu, ovog utorka oko podneva, temperatura zraka iznosila je 11 stupnjeva Celzijevih, a na isti dan prve godine rada postaje, dakle, oko podneva 16. siječnja 1994. godine, kaže Slukan, iznosila je 2,2 stupnja.

-Puno se priča o natprosječno toplom siječnju, no ja ne bih rekao da je samo siječanj topao. Ako pogledate od 1994. do 2006. godine, srednja temperatura zraka u listopadu je bila 11,1 stupanj, a prošle godine 12,7. U studenom je trinaestogodišnji prosjek 5,9 stupnjeva, a prošle godine je bio 8,2. Prosjek za prosinac je u trinaest godina 0,8, a prosjek prošlog prosinca bio je 3,8 stupnjeva Celzijevih. Dakle, već od listopada 2006. godine su velike razlike, no u prvih petnaest dana ovog siječnja to je još više izraženo i prosječna temperatura iznosi 6,2 Celzijeva stupnja, dok siječanjski prosjek u posljednjih trinaest godina, od kad se mjeri u Krapini, iznosi 0,3 stupnja. Znači, za sada je temperatura za 5,9 stupnja veća od prosjeka –rekao je Slukan.

Alarmantno stanje

Iako se nekome može činiti kako pet, šest stupnjeva više od prosječne temperature nije neka velika stvar, Slukan kaže da je riječ o ogromnoj razlici.

-Ako uzmemo bilten za 2005. godinu, koji je zadnji izašao, u kojem se priča o globalnom zatopljenju, u njemu piše da je globalno zatopljenje +0,48 stupnjeva i da je već to izazvalo alarm po cijelom svijetu. Kad bi se nastavilo kao sada, kad je prosječna temperatura viša preko 5 stupnjeva, to bi bila ogromna razlika – rekao je Slukan, no, napominje, treba računati i na nekakvo zahlađenje, tako da u godišnjem prosjeku neće biti takva razlika kao što je sad na početku zime.

Prijeti nam i suša

Našeg sugovornika pitali smo i hoće li se, prema njegovim procjenama, obistiniti predviđanja kako će 2007. biti najtoplija godina od kad se sustavno mjere temperature zraka u Hrvatskoj.

-Gotovo da svake godine u posljednjih deset godina pričamo o zatopljenju, a to zatopljenje se i događa. Hoće li ove godine ono biti alarmantno, teško je reći. Uvijek nekako gledamo te statističke podatke pa sam ih i ja malo uspoređivao, tako da sam uočio kako se sve ovo što se protekle jeseni i ove zime događa gotovo statistički podudara s godinom 2000./2001., a razlike su samo u desetinkama. Prvi snijeg te zime je pao 1. ožujka 2001. godine, palo ga je samo 6 cm i odmah se otopio. To je bio jedini snijeg te zime. I poslije toga je opet došlo nekoliko zima s puno snijega – rekao je Slukan te dodao da je za razliku od 2000./2001., protekle jeseni i ove zime palo vrlo malo kiše i svakog mjeseca količina oborina je ispod prosjeka.

-Ako do kraja zime i ovo proljeće ne bude snijega i kiše, postoji mogućnost ljetne suše. Koliko god su temperature iznad prosjeka, toliko su oborine ispod prosjeka. Kad već pričamo o jednoj suhoj zimi, nastavak bi moglo biti i suho ljeto –rekao je Slukan.

Zagorski list
NAjčitanije