Otvorena obnovljena kula dvora Veliki Tabor
Uz dovršetak opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova na dvoru Veliki Tabor, spomenik kulture najviše kategorije,
- Ovo je velika svečanost ne samo za Desinić i Hrvatsko zagorje nego za cijelu hrvatsku kulturu pa i šire. Veliki Tabor je spomenik koji smo kandidirali za listu svjetske baštine i kad ga u potpunosti uredimo, pozvat ćemo predstavnike UNESCO-a da pregledaju ovaj ambijent, jedno od tri rijetka i u svijetu sačuvana područja starogrčkog polja - rekao je ministar Biškupić. Obnova dvora Veliki Tabor počela je 1995. godine manjim arheološkim istraživanjima. Tri godine poslije radove preuzima Hrvatski restauratorski zavod i počinju šira konzervatorsko-restauratorska istraživanja, da bi tijekom 2006. počela obnova središnjeg dijela dvora Veliki Tabor - peterokutne kule, unutarnjeg dvorišta dvorca i ulaznog trakta s pratećom infrastrukturom.
Prema riječima ravnateljice Muzeja Hrvatskog zagorja, u čijem se sklopu nalazi i dvor Veliki Tabor, Goranke Horjan, koja je ujedno autorica muzeološke koncepcije dvorca, radi se o jednoj od najvećih investicija u ovom dijelu Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Naime, Ministarstvo kulture u obnovu je ukupno uložilo 27 milijuna kuna, od kojih je posljednji dio obnove koji se provodi od 2005. koštao 22,5 milijuna kuna.
Radovi na obnovi dvora nisu gotovi, a prva bi trebala uslijediti obnova jedne od četiri kule, i to južne, najmanje te sanacija ulaza u sjevernom dijelu grada na kojem je bilo puno pregradnji tijekom 19. stoljeća i najmanje je očuvan u izvornom dijelu. Taj bi dio u budućnosti bio uređen kao multimedijalna dvorana u kojoj bi mogli biti dodatni sadržaji za posjetitelje.
Izložba u ‘novom’ dijelu dvora
Uz obnovljeni dio dvora Veliki Tabor otvorena je izložba “Veliki Tabor u svjetlu otkrića” u sklopu koje je prezentirana arhitektura obnovljenog dijela palasa i sam tijek obnove. - Prikazani su i rezultati arheoloških istraživanja koje su Muzeji Hrvatskog zagorja proveli tijekom 2006. godine u neposrednoj okolici dvora Veliki Tabor pod vodstvom arheologinje Ivane Škiljan. Naime, pronađeni su fantastični nalazi renesansnih pećnjaka s motivima jedinstvenim u Hrvatskoj te jedan veliki dio izložbe čine upravo ti nalazi restaurirani krajem 2006. godine - istaknula je Goranka Horjan. Na izložbi nije stavljen naglasak na povijest dvora i njegove vlasnike i interijere, što se svakako planira u budućem stalnom postavu izložbe, no stavljene su neke naznake te istaknuto nekoliko eminentnih pojedinaca iz obitelji Ratkay koja je gospodarila dvorcem puna tri stoljeća.
Izvor: Jutarnji list
