OTVORENI DANI ARHITEKATA: I Zagorje ima 'betonske spavače'

U Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama u četvrtak su otvoreni Dani arhitekata 9.0, u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata.

Medalja HKA za doprinos kulturi građenja ove godine dodijeljena je uredničkom triju Saše Bana, Maroje Mrduljaša i Nevenka Sablić za serijal Betonski spavači. Baština iz 50-ih, 60-ih i 70-ih još uvijek nije službeno valorizirana, no ovaj izvrstan serijal prezentira progresivnu arhitekturu i urbanizam druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije. 

Upravo je potreba za valoriziranjem onoga što već je pored nas razlog da se Dani arhitekata održe u Tuheljskim toplicama u Hotelu Well arhitekata Tomislava Vreša i Marina Mikelića, koji je i sam bio nagrađen nagradom Viktor Kovačić za 2012. godinu. Betonski spavači u jednom od epizoda obrađuju i arhitekturu Kumrovca, posebice Spomen dom arhitekta Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, koji je bio dobitnik Borbine nagrade za najbolje arhitektonsko ostvarenje u bivšoj državi 1974. godine. Politička škola arhitekata Miomira Lužajića i Danila Cvjetkovića ističe se futurističkim konceptom oblikovanja interijera kao i eksterijera. 

 Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, istaknula je da se radi o središnjem okupljanju hrvatskih arhitekata, 9.  zaredom. – Okupilo se oko 500  arhitekata iz cijele Hrvatske i još 200 – tinjak pratitelja putem online sustava. Ovih dana ćemo govoriti o suvremenoj arhitekturi u Hrvatskoj, o obnovi nasljeđa hrvatske moderne i tzv. betonskim spavačima, kojih imamo i ovdje u Zagorju i koje bismo željeli obnoviti kao baštinu hrvatske moderne za generacije koje dolaze – pojasnila je Bunjevac. 

Betonski spavači zgrade su koje su danas zapuštene. - Arhitektura od prije 40, 50 godina u Hrvatskoj je bila na svjetskoj razini. Danas na žalost, ta arhitektura je što zbog ideoloških, što zbog socioloških ili drugih razloga, zapuštena u potpunosti. Mi želimo da je se revalorizira, dovede u pravu namjenu, primjerenu sadašnjim potrebama i uvjetima života i rada. Nije nam bitan financijer, hoće li to biti neki budžeti ili prepušteno nekim privatnim inicijativama, nama je važno da ta obnova bude na visokoj razini, da ta arhitektura bude ponovno vraćena na razinu kvalitete koju je imala kada je nastala i to je ono što je naš arhitektonski posao. Kapital nije samo u kubicima betona koji se ugrade, nego u kvaliteti prostora koji se za taj novac uređuje – istaknula je Bunjevac.

Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt istaknuo je da Kumrovec ima dva veća betonska spavača, a i više manjih. - Općina se trudi da polako sve to stavi u funkciju. Najveći betonski spavači su Spomen – dom, Znanstveno – studijski centar i Politička škola ili Hotel Zagorje. Godinama i desetljećima to rješavamo s hrvatskom državom i tražimo rješenja, neki puta su čak bila na vidiku, no na žalost još nije ništa realizirano. Nadamo se da ćemo Spomen – dom uskoro uspjeti staviti na tržište, da nađe budućeg vlasnika i postane hotel visoke kategorije, želimo da se to dogodi već u ovoj godini jer sve to već predugo traje. Za političku školu isto nudimo rješenje hrvatskoj Vladi, a to je da postane dom za starije i nemoćne, pošto znamo da ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi fali takvih resursa. Politička škola bi bila idealan za smještaj 500 i više korisnika. Nadam se da ćemo imati dobru podršku i od Krapinsko – zagorske županije i Vlade RH da realiziramo sve te projekte – rekao je Šplajt. 

Župan Željko Kolar rekao je da betonski spavači u Kumrovcu, biseri arhitekture, govore o skrbi države prema svojim objektima. 

- Da je su dati na upravljanje regionalnoj samoupravi i županijama, mi bismo već našli investitora i vratili ih u funkciju. Govorimo o ugostiteljskom dijelu, turističkom i kongresnom sadržaju, možda domu za starije i nemoćne, ali apsolutno sam uvjeren da bi mi te objekte stavili u funkciju. U Zagorju ima nekoliko bisera arhitekture, od 16. st. i Velikog Tabora, Stubičkog Golubovca, ili o 30 – tim godinama 20. st., industrijskoj arhitekturi, kada su se počele graditi prve hale u Krapini, Zaboku, Oroslavju, pa Titova vile u Kumrovcu koja ima veliko arhitektonsko značenje i naravno ovaj sam Hotel Well. Zagorje u arhitektonskom smislu itekako ima veliko značenje i  zadovoljstvo mi je što se ovaj kongres odražava u Krapinsko – zagorskoj županiji – rekao je Kolar. 

Novinare je zanimalo na koji način se KZŽ može uključiti u obnovu tih objekata.  – Prenijeti pravo vlasništva na regionalnu samoupravu je prvi pravi korak. Došlo je do izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom, mi smo dobili na raspolaganje upravljanje građevinskim zemljištom, riješili smo sve nove zahtjeve koji su došli i jednu trećinu zahtjeva od JLS i nešto privrednih subjekata, koji su državu čekali po 5, 6 godina da bi riješili imovinsko – pravne odnose i da bi mogli investirati. Mislim da je to jedini pravi put, prebaciti upravljanje nama. Onda ćemo mi naći dobre investitore koji će ulaganjem podići vrijednost i pridonijeti razvoju kraja u kojem se nalazi. Ne smijemo zabraviti prostorno planiranje kada govorimo o arhitekturi, ono je ključ razvoja svake sredine, s dobrim prostornim planovima možemo smanjiti bespravnu gradnju. Godinama država nije donijela nacionalni prostorni plan, a to govori dovoljno samo po sebi i nije slučajno da imamo toliko nereda u prostoru – istaknuo je Kolar. 

Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata istaknula je da se na kongresu sudionici suočavaju a aktualnim pitanjima prakse.  - Ovogodišnji dani odvijaju se u kontekstu donošenja novih zakona koji će neposredno utjecati na način na koji promišljamo, projektiramo i gradimo. Zato je važno da struka u ovom trenutku artikulira što su njeni standardi, vrijednosti i uvjeti koji omogućuju arhitektonsku kvalitetu kao temelj dugoročne kvalitete života – rekla je Roth Čerina.

-Demokracija, kvaliteta, kultura i briga – naša je odgovornost kao arhitekata osigurati da su ti principi ugrađeni u svaki sloj našeg životnog okoliša. U Hrvatskoj su sada na djelu važni procesi. Ovo je zamah, t o je više od zakonodavnog procesa. To je prilika da se obnovi povjerenje između kreatora politika i ljudi koji najbolje razumiju prostor. Jasno je da ne može postojati održivo ili tako znanstveno smisleno životno okruženje bez pune uključenosti arhitekata, ne kao konzultanata, već kao partnera u oblikovanju bolje budućnosti – poručila je Ruth Schagemann, predsjednica Vijeća arhitekata Europe.

Prisutne je pozdravio i Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, izaslanik ministrice.

-Drago mi je da smo ove godine organizirali ovaj skup u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u KZŽ. Ovo je malo područje velikog kulturnog i povijesnog bogatstva i izrazite slikovitosti. Baština je temelj kulturnog i prostornog identiteta svakog prostora. Ovdje je u srednjovjekovnom razdoblju stvorena snažna kulturno – povijesna i graditeljska podloga koja je utjecala na daljnji prostorni razvoj, a čitljiva je i danas – rekao je Petrinec. 

Potresi 2020. godine oštetili su brojna kulturna dobra i na ovom području. – Na području KZŽ Ministarstvo kulture i medija putem Fonda solidarnosti vodili su 34 obnove objekata, od kojih su 32 konstrukcijske obnove završene, a kroz dodatne modele financiranja koji uključuju cjelovitu energetsku obnovu do sada je u ovoj županiji realiziramo što se tiče objekata javne kulturne namjene oko 57 milijuna eura – rekao je Petrinec.

Dunja Magaš, državna tajnica, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknula je da je briga za prostor jedna je od važnijih zadaća ministarstva.

-Strateška orijentacije pametne Hrvatske, ali i ulaganja iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti dodatni su poticaj daljnjoj digitalizaciji sustava prostornog uređenja. Transformacija prostornih planova kao urgentna prijelazna mjera te naročito izrada prostornih planova nove generacije u informacijskom sustavu prostornog uređenja predstavlja zaokret u radu svih nositelja izrade i stručnih izrađivača planova. Ovih je dana zatvoren javni poziv za 100 – postotno financiranje prostornih planova gradova i općina. Osigurano je 11 milijuna eura europskih sredstava i dodatnih 6 milijuna eura iz državnog proračuna. Do sada je po tom pozivu od 886 prijava odobreno i ugovoreno financiranje 657 planova, a  u sustavu e-planovi je pokrenuto 948 planova, 273 plana već imaju svog izrađivača. Cilj je uvijek isti,  kreiranje i osmišljavanje politike prostornog uređenja kako bismo unaprijedili kvalitetu upravljanja prostorom i osiguralo njegovu zaštitu – rekla je Magaš te dodala da je jedan od ključnih zadataka koje ministarstvo namjerava realizirati u ovoj godini izrada novog Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti.

Siniša Justić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izaslanik predsjednika RH, službeno je otvorio Dane arhitekata, ističući da je arhitektonska profesija određena mnogim odgovornostima, prema prostoru, čovjeku, kulturnim, ekonomskim, etičkim, ekološkim uvjetovanostima. 

-Neka ovaj kongres pošalje poruku, arhitektura i arhitekti trebaju podršku društva i obrnuto, društvo treba nas arhitekte i arhitekture. Treba nastaviti afirmaciju urbanističko  - arhitektonskih natječaja, arhitekte treba uključiti u izradu politika standarda projektiranja i rješenja za priuštivo i ugodno stanovanja – napomenuo je Justić.