OZBILJNA ZARAZA: Svakog tjedna 300 novooboljelih u Zagorju

Trenutno je sezona gripe na vrhuncu u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema prijavama zaraznih bolesti koje zaprimamo od liječnika obiteljske medicine, u posljednja tri tjedna bilježimo više od  300 novooboljelih tjedno, iako se procjenjuje da je stvarni broj oboljelih tri do četiri puta veći – kaže specijalist epidemiologije,  dr. Ivan Lipovac, voditelj  Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije. 

Većina oboljelih su djeca predškolske i školske dobi, dok je među osobama starijima od 65 godina zabilježen manji broj slučajeva, što se dijelom može pripisati i cijepljenju ove rizične skupine. Do sada je zbog gripe u bolnici liječena 41 osoba, uglavnom starije životne dobi, a jedna osoba starija od 65 godina, koja je bila hospitalizirana, preminula je.

Trenutno nema prijavljenih slučajeva smrti od gripe kod osoba koje su preminule u svojim domovima. Međutim, tijekom sezone gripe obično se bilježi povećana smrtnost u općoj populaciji, što će biti vidljivo u daljnjem praćenju podataka.

Koliko je učinkovito cijepljenje protiv gripe i je li cijepljenje jamči da cijepljeni neće oboljeti od gripe?- pitamo dr. Lipovca.

-Cijepljenje protiv gripe ne jamči potpunu zaštitu od zaraze, ali kod 25 do 60 posto  oboljelih može skratiti trajanje bolesti, smanjiti njezinu težinu te smanjiti rizik od komplikacija poput upale pluća, upale srednjeg uha kod djece ili upale srčanog mišića. Kod osoba starijih od 65 godina cijepljenje može smanjiti smrtnost od gripe i do 50 posto. 

Kad se čovjek razboli, je li nužno ići odabranome liječniku odnosno kakva je terapija?

-Nije uvijek potrebno odlaziti liječniku . Gripu  je najbolje preležati, što u prosjeku traje od pet do sedam  dana. Preporučuje se unos dovoljne količine tekućine (čajevi, prirodni sokovi, voda), snižavanje povišene temperature,– kod djece mlakim tuširanjem i hladnim oblozima, te primjena lijekova za snižavanje temperature. Također, važno je konzumirati laganu prehranu bogatu vitaminima i mineralima.Međutim, liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći potrebno se hitno obratiti u slučaju simptoma poput otežanog disanja, kratkoće daha, jake boli u prsima, iznenadne vrtoglavice i smetenosti, učestalog povraćanja ili ponovnog pogoršanja simptoma nakon privremenog poboljšanja.
Za koju je populaciju gripa najopasnija?

-Gripa može biti posebno opasna zbog učestalih komplikacija kod rizičnih skupina, uključujući osobe starije od 65 godina, trudnice, kod kojih može povećati rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda ili niske porođajne težine djeteta, te osobe s kroničnim bolestima.Posebno su ugroženi bolesnici s kroničnim srčanim bolestima, poput onih koji su imali infarkt, pate od poremećaja srčanog ritma ili srčane dekompenzacije, kao i osobe s plućnim bolestima, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest kod dugogodišnjih pušača i kroničnu astmu. Također, gripu teže podnose osobe s kroničnim bolestima bubrega, jetre i šećernom bolesti te oni s oslabljenim imunološkim sustavom, neovisno o uzroku.
Tijekom veljače, u organizaciji umirovljeničkih udruga u Krapinsko – zagorskoj županiji, održavaju se edukativna predavanja o važnosti cijepljenja protiv pneumoka. Što je pneumokok?

-Pneumokok je bakterija koja kod osoba s povećanim rizikom,, uključujući one s kroničnim bolestima srca, pluća, jetre, šećernom bolesti te one s oslabljenim imunitetom, može češće nego kod zdravih osoba uzrokovati upalu pluća i ozbiljne komplikacije. Najčešće su to sepsa (trovanje krvi), upala mozga i moždanih ovojnica te upala srca. Rizična skupina u najvećem broju slučajeva obuhvaća osobe starije od 65 godina.

Zašto predlažete cijepljenje?
-Cijepljenjem protiv pneumokoka, koje je kod većine rizičnih osoba potrebno samo jednom (za razliku od cijepljenja protiv gripe koje se ponavlja svake godine), rizik od spomenutih  komplikacija smanjuje se za 50 do 70 posto.

Na koronu gotovo da smo zaboravili !?
-COVID-19 i dalje predstavlja prisutnu virusnu bolest, no kod većine zdravih osoba ne uzrokuje teže posljedice. To je ponajprije  zbog slabijih varijanti virusa te činjenice da je  većina ljudi već bila u kontaktu s prethodnim varijantama, što im osigurava određeni imunitet. Međutim, osobe s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, jetre, šećernom bolesti te one s oslabljenim imunitetom i dalje su u povećanom riziku od težih simptoma i komplikacija, poput upale pluća, upale srca i oštećenja živčanog sustava. Zbog toga se i dalje preporučuje cijepljenje ovih rizičnih skupina, posebice onih smještenih u kolektivnim ustanovama, poput domova za starije i nemoćne. Osobama iz rizičnih skupina preporučuje se cijepljenje ako je prošlo više od šest mjeseci od posljednjeg cijepljenja ili preboljenja bolesti.