Poduzetničke zone su temelj budućega razvoja
Mali industrijski objekti zagorskih poduzetnika, stranih ulagača i preseljenih zagrebačkih pogona zamijenili su bivše ve
Prema dokumentu Upravnoga odjela za gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije s kraja prošle godine, koji nam je bio osnova za istraživanje o zagorskim poduzetničkim zonama, kod nas je u izgradnji 11 poduzetničkih zona. To su: Gospodarska zona Zabok, Zona maloga gospodarstva KonjšČina I, Poduzetnička zona „Mala Lasača“ Konjščina, Zona maloga gospodarstva Krapina, Poslovna zona Pregrada, Zona maloga gospodarstva „Lug“ Sveti Križ Začretje, Zona gospodarske namjene Veliko Trgovišće, Poslovna zona „Lepoglavec“ Klanjec, Poslovna zona „Jugozapad“ Zlatar Bistrica, Poslovna zona Bedekovčina I i Radno gospodarska zona Kumrovec.
Zabočka zona najuspješnija
Blizina autoceste i pruge Varaždin – Zagreb, dovoljne količine struje, plina i vode, te povoljne cijene zemljišta, do sada su privukle stotinjak poduzetnika koji su odlučili investirati na području Krapinsko-zagorske županije. Da bi im olakšali ostvarenje te namjere općine i gradovi odredili su gospodarske i poduzetničke zone. Od spomenutih 11 zona, do danas već 12, neke bilježe bolje, neke slabije rezultate, a svakako je najuspješnija zabočka. Uostalom, njezina je gradnja počela još sedamdesetih godina prošloga stoljeća smještajem novih skladišta „Trgocentra“ (i „Matreza“) te gradnjom industrijske ceste do odvojka Zagorske magistrale u Gredicama. Upravo ta cesta zadnjih je godina zadala glavobolje Zabočanima jer je proglašena državnom prometnicom, što je onemogućilo izravni pristup okolnim pogonima što su se počeli graditi pored nje.
Danas područje od Velikoga Trgovišća, preko Zaboka i Svetoga Križa Začretja do Krapine predstavlja kralježnicu sadašnjega i budućeg razvoja gospodarstva županije. Mali industrijski objekti zagorskih poduzetnika, stranih ulagača i preseljenih zagrebačkih pogona zamijenili su bivše velike gospodarske subjekte koji su obilježavali gospodarski život Zagorja dobrih četrdeset godina. ZIVT, OROTEKS, KTI preselili su u povijest, Vetropack Straža i Tondach uspješni su nastavljači staklarske i opekarske tradicije, a novi vlasnici nekih manjih poduzeća i tvornica nastavljaju proizvodnju promjenjivim uspjehom. Kako bilo, zone su nedvojbeno jedan od stupova gospodarskoga razvoja Hrvatskoga zagorja.
Značajna ulaganja
Posjetivši Internet stranicu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva našli smo zanimljivih, ali zastarjelih informacija. Spominju samo pet zona u Krapinsko-zagorskoj županiji: Krapinu, Zabok, Konjščinu, Sveti Križ Začretje i Pregradu s ukupno 309 ha zemljišta. Podatak o udjelu ministarstva u sufinanciranju pojedinih zagorskih zona malo popravlja sliku. Novac državnoga proračuna ušao je u svaku od 11 poduzetničkih zona, ukupno 10,44 milijuna kuna. Lokalne su jedinice uložile do prošle godine daljnjih 14,2 milijuna, a iz ostalih je izvora stiglo za financiranje opremanja poduzetničkih zona još 12 milijuna kuna. Sveukupno, to je 36,66 milijuna kuna. Taj je iznos danas znatno veći, jer je u proteklih godinu dana intenzivirana gradnja u zonama. Planovi su predviđali ulaganje daljnjih 100 milijuna kuna do 2007. godine. Bilo je to vrijeme kada je bilo puno više skeptika. Očekivao se gospodarski krah i Hrvatske i Zagorja. Istina, gospodarsko se čudo nije dogodilo (premda su nam ga obećavali!). Do lani je u zonama djelovalo već 65 poduzetnika koji su zapošljavali 3.526 radnika. Od onda je i broj zaposlenih povećan, tako da će krajem ove godine petogodišnji plan biti obilato premašen.
Snaga poduzetništva
Zanimljiv je podatak o gospodarskoj snazi hrvatskih poduzetnika. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je da su prošle godine poslovala 71.803 poduzetnika sa 813.762 zaposlena. U 2005. ostvarili su ukupni prihod od 523,7 milijardi kuna, što je 10 posto više nego 2004. godine. Sada je jasno zašto je ministar financija zadovoljan ostvarenim prihodima državnog proračuna. Gospodarstvo jača, porezi se plaćaju. Zarada se reinvestira. To je poznata formula gospodarskog razvoja, kažu stručnjaci, koji savjetuju da ne treba vjerovati samo bankarima koji nam nude „povoljne“ kreditne uvjete. Jednako je važan, kako kaže i naš sugovornik Siniša Hajdaš-Dončić, izbor djelatnosti u našim zonama, ali i konačno komunalno uređenje svih naših urbaniziranih i industrijaliziranih područja, od velikih gradova do malih zaselaka, od tvornica do poduzetničkih zona.
Kanalizacija je tu glavni problem. Voda je došla zamalo do svih dijelova Hrvatskoga zagorja, plinofikacija gotovo završena. Međutim, kanalizacija, i tamo gdje je izgrađena, uglavnom se slijeva neposredno u vodotoke. Znamo da su pročistači skupi, ali to je cijena koju moramo platiti. Ako se sami nećemo prisiliti da odvodnju izgradimo do održivih uvjeta razvoja, EU nam neće otvoriti svoja zlatna vrata. Uz onih stotinu milijuna koliko je predviđeno za ulaganja, još treba pridodati i novac za odvodnju.
Siniša Hajdaš Dončić, direktor Zagorske razvojne agencije
ZL: Kao pročelnik Odjela za gospodarstvo KZŽ potpisali ste dokumenat „Županijski plan izgradnje novih ili dovršenja započetih poduzetničkih zona“. Koristili smo podatke za pripremu ovoga članka. Što danas smatrate najvažnijom zadaćom?
-Zagorske poduzetničke zone su jedan od temelja budućega razvoja Krapinsko-zagorske županije. Međutim, mi moramo najprije dovršiti postojeće zone i komunalno ih uređivati, osobito što se tiče zaštite okoliša. To je ponajprije odvodnja.Većina naših zona je deficitarna komunalijama. A to je preduvjet poduzetničkih ulaganja. Gospodarske zone koje neće biti kompletno komunalno opremljene i s uređenom odvodnjom, neće se moći razvijati.
Na to se moraju usmjeriti sva slobodna novčana sredstva od lokalne samouprave do državnoga proračuna. To je logični put poslovnih zona koje počinju u Velikomu Trgovišću, a završavaju u Krapini. Jasno, uz uvažavanje Bedekovčine i Pregrade. Tek kad se zaokruži kompletna slika, kada te zone budu komunalno opremljene, u tom ćemo trenutku imati velike mogućnosti da privučemo kvalitetna ulaganja. Ne treba robovati da svaka općina ili grad u KZŽ treba imati poslovnu zonu. Ne treba imati! Danas nije problem doći na posao s jednoga kraja županije na drugi. Nemamo dovoljno novca za toliko zona.
ZL: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je2004. program koji predviđa dvadesetak poduzetničkih zona po županiji. Sada, uz već 12 postojećih, u KZŽ je planirano osnovati još dvanaest.
-Važnije je pitanje koje djelatnosti, koju industriju privlačiti u naše zone. Iz Zagreba se zbog cijene zemljišta sele i proizvodnja i trgovina sa svojim prodavaonicama i skladištima. To je posljedica metropolizacije europskih gradova. Sada ostaje sve na mudrosti lokalne samouprave kojim će poticajnim mjerama privući takvu industriju koja stvara dodatnu vrijednost i otvara nova radna mjesta, ali s plaćama koje neće biti ispod prosjeka države, što smo imali ranije s radno ekstenzivnom tekstilnom industrijom. Da zaključim – što prije treba komunalno opremiti postojeće poslovne i gospodarske zone, posebno odvodnju. Nakon toga možemo razvijati i ostale zone u KZŽ.
Ivan Kranjčić, načelnik Općine Sveti Križ Začretje
ZL: Kad pogledamo ostvarivanje zacrtanih planova izgradnje u Poslovnim zonama, u Svetomu Križu Začretju sve ide bolje nego drugdje.
-Zadovoljni smo ostvarenjem naših planova u gospodarskoj zoni. Mi sada imamo 15 investitora od čega se sedam tvornica gradi, četiri će se početi graditi ove, a četiri sljedeće godine. Postoji i daljnje zanimanje. Da bi se moglo dalje raditi trebamo izgraditi još jednu internu prometnicu. U pripremi je i projektiranje odvodnje. Moramo još napraviti javnu rasvjetu i na taj način stvoriti uvjete za sljedeću fazu popunjenja zone. Sada smo popunili prostor uz industrijsku i županijsku cestu prema Zaboku. Sljedeće godine tražit ćemo od nadležnoga ministarstva da nam pomogne to sufinancirati. Za općinu Sveti Križ Začretje sa 6619 stanovnika, koja ima jedva 1000 kuna proračuna po stanovniku, 15 greenfeld investicija je velika stvar. Kod toga je također važno da je od 15 investicija 14 u čistu proizvodnju, a jedan je obrtničko-poslovni prostor kojega će financirati Općina i Udruženje obrtnika.
ZL: Uspjeli ste puno napraviti usprkos tome što industrijska (paralelna) cesta od Zaboka još nije nastavljena.
-Nastavak gradnje industrijske ceste od Zaboka je bitno za razvoj naše zone. S nje će biti direktan pristup, ali uz nju se neće moći graditi, već se u zoni moraju sagraditi interne prometnice koje bi grupirane imale izlaz na cestu. To je problem i u Zaboku. Cesta jest gospodarski problem, ali je i prometni. Bez nje kamioni prolaze 14 km ulicama i uskim cestama kroz naselja od Krapine do Hum Luga ili preko Štrucljeva do Zaboka. Mi smo dio trase te ceste već izgradili.
