'Politika i struka bi trebali odrediti što da se uzgaja i koliko jer bez pravih smjernica i zaštite voćarstvo nema budućnosti'

I ovog je proljeća zagorske voćnjake 'obrao' mraz, baš kao i lanjskog travnja, kada jabuka nije bilo ni za štrudlu zbog 100-postotnih šteta. Gotovo identična situacija i ove godine. Stanko Bakek, predsjednik Udruge voćara Krapinsko – zagorske županije ''Zagorski bregi'', i sam kaže da je lani na 1, 5 hektara voćnjaka ubrao svega 15 do 20 kilograma jabuka. Ove godine, dodao je, ako bude 50 kilograma, bit će dobro. Ovakvu sudbinu dijele i ostali voćari s područja naše županije udruženi u Udrugu koja djeluje od 2004. godine, a koji većinom na našim pitoreskim brežuljcima uzgajaju kraljicu voća – jabuku.

Najtraženije su crvene jabuke, a od sorti prevladavaju Jonagold, Idared i Zlatni delišes i to na plantažnom tipu voćnjaka. Ima nešto i krušaka na području Krapine i Pregrade, a u novije vrijeme uzgajaju se i neke nove voćne vrste za Zagorje, kao što su borovnica i aronija. Marelica, breskvi, trešanja gotovo da i nema jer je njihov uzgoj puno zahtjevniji i voćari se ne usude ulaziti u takav rizik, jer i ovako svake godine bilježe ogromne štete. Bakek na svojih 1, 6 hektara ima zasađeno 2.300 jabuka, nešto krušaka, 50 šljiva, a prije dva mjeseca krenuo je i u uzgoj oraha. Posadio sam 115 sadnica oraha Chandlera, najpoznatije i najrodnije sorte na svijetu čiji uzgoj nije toliko zahtjevniji i puno je isplativiji. Jabuku prodajem kao konzumnu većinom na kućnom pragu, a dok sam imao veće količine nešto se prodalo i u trgovačke lance. Drugu i treću klasu preradio sam u sok i jabučni ocat koji sam proizveo na onaj starinski tradicijski način, a što je i povećalo interes kupaca – rekao je Bakek, istaknuvši da je budućnost zagorskog voćarstva upitna te da bi napokon politika i struka trebali odrediti što da se uzgaja, na kojim površinama i koliko, jer bez pravih smjernica i zaštite vočarstvo se ne može razvijati i nema budućnosti.

Smatra da osnivanje Zadruge nije rješenje, jer zadruga treba raditi cijelu godinu, a mi nemamo količina ni za par mjeseci. – Prvo treba proširiti proizvodnju da bi imali što tržištu ponuditi. Odlično je to u praksi napravljeno u Južnom Tirolu gdje smo nedavno bili na edukativnom putovanju. Primjer od kojeg vam može samo zastati dah, koliko su oni organizirani u proizvodnji i otkupu voća – ispričao je Bakek. Kod nas je to, kaže, zasada samo nedosanjani san. Iako su voćari prošle godine imali stotopostotne štete i proglašena je elementarna nepogoda na području cijele KZŽ, nisu dobili nikakvu odštetu. Ove godine štetu nisu ni prijavljivali. Kako se zaštititi od mraza, jedna je od glavnih problema koji trenutno brine zagorske poljoprivrednike koji se bave ozbiljnim vočarstvom, pa su i glavne aktivnosti u Udruzi usmjerene u tom smjeru. Upravo na tu temu za voćare se organizira predavanje i to u subotu 3. lipnja u SŠ Bedekovčina gdje će im metode zaštite od mraza predstaviti Damir Lučić, dipl. ing. agr. - inženjer voćarstva s bogatim iskustvom u tehnološkom savjetovanju profesionanim voćarima.