Ponovo uzbuna zbog rušenja stabala u oroslavskom parku. Oglasila se sada i nadležna Javna ustanova

Orezivanje stabala u parku Donje Oroslavje danas je ponovo uzbunilo zabrinute mještane. Jedan od njih, Hrvoj Kržak, javio nam se u redakciju mailom, istaknuvši kako se rušenje odvija u zaštićenom području.

-Meni je neprihvatljivo, a i protuzakonito je - razmišljanje nekih ljudi kako se tu više nema što štititi, te da se "nogometašima ne treba zamjerati". Dok god je to upisano kao zaštićeno područje, treba poštivati propise i zakone – napisao je Kržak. Pita se i je li napravljen projekt radova i da li je taj projekt potvrđen od upravnog tijela, sukladno zakonu.

Po tom smo pitanju upitali gradonačelnika, koji je rekao kako Grad ovoga pita nije sudjelovao u nikakvim radovima i rušenjima te da se sve odvijalo od strane Nogometnog kluba Oroslavje.

Iz NK Oroslavje rekli su nam pak kako su jučer izvršili orezivanje grana stabala koja se nalaze u pomoćno dječje igralište. – Grane su sa tih stabala padale na igralište, a i električni i optički kablovi bili su zapetljani u krošnje. Sve je to bilo potencijalno opasno na djecu koja tamo treniraju, stoga smo to odlučili urediti u najboljoj namjeri da se nekome ne bi što dogodilo. Orezivanje grana izvršili su oroslavski vatrogasci – rekao je predsjednik NO Oroslavje Tihomir Jagečić, dodavši kako su uz ugovor s Gradom o korištenju svlačiona i nogometnog igrališta dobili i obavezu održavanja toga prostora, da bude siguran za sve koji ga koriste.

Otkako je krenula izgradnja svlačionica za NK Oroslavje, koje su izgrađene i otvorene ove godine u proljeće, povlači se pitanje kako je dobivena građevinska dozvola i je li se smio orezati stoljetni hrast uz kojega su svlačione izgrađene.

O današnjem rušenju, ali i onima prije, kao i o budućnosti stoljetnog hrasta, upitali smo ravnateljicu Javne ustanove 'Zagorje zeleno', Dijanu Hršak, koja brine o zaštićenim prirodnim područjima Krapinsko – zagorske županije.

Hršak je potvrdila kako se sve što se radi u zaštićenim prirodnim područjima, radi u dogovoru i suradnji s Javnom ustanovom, pa tako i u Oroslavju. Naime, za sve trebaju biti ishođeni papiri, odnosno dozvole.

-Jako je bitno očuvati sva stabla. Posebno ona u gradskim, urbanim sredinama, gdje takva stabla imaju kulturnu, tradicijsku i povijesnu vrijednost. Treba stvarati zelene oaze i takav park unutar grada ima veliku vrijednost. Stoga se kod bilo kakvih radova na rušenju, orezivanju ili bilo kakvim drugom postupanju, postupa u skladu sa studijom o zdravstvenom stanju stabala, kakva je napravljena i za spomenuti park Donje Oroslavje. Tu studiju posjeduje i Grad Oroslavje i sva postupanja vrši prema njoj – rekla je Hršak.

Iako bi za ovakve parkove bila najbolja rekonstrukcija, koja bi se radila po projektu i zahtijeva velika financijska sredstva, za sada se može raditi jedino održavanje, i to upravo shodno već spomenutoj studiji o zdravstvenom stanju.

Prema tome, i u Parku Donje Oroslavje već su vršena rušenja starih smreka u blizini dječjeg vrtića, kao i orezivanja starih i suhih grana, koje su predstavljala određenu opasnost za tamošnje stanovnike i prolaznike.

-Osim pritisaka zabrinutih građana, koji bi voljeli da sva stabla sačuvamo i ostanu takva kava jesu i gdje jesu, mi imamo i pritiske onih građana, stanovnika u blizini, koji žele da se stabla sruše. Navode da im smetaju i da ih ugrožavaju. Međutim, ne pristajemo na nikakva rušenja, ako je stablo zdravo. Zdrava stabla ne možemo uklanjati samo preventivno. Pa i sami vidite koliko su nepredvidive vremenske prilike i nevremena uslijed kojih se i zdrava stabla mogu srušiti, no ne možemo iz zato unaprijed uklanjati – kaže Hršak.

Što se tiče stoljetnog hrasta, oko kojega se još uvijek vode polemike u Oroslavju, Hršak kaže kako je hrast živ. – Njemu je bilo potrebno orezivanje. Mi ga pratimo i dalje, on je živ i vjerujem da će iduće godine potjerati mladice – zaključila je Hršak te je dodala kako je građevinska dozvola za izgradnju svlačionica u Oroslavju ishođena uz sve druge potrebne dozvole i zakonske propise, koji su potrebni da bi se dozvolila izgradnja u nekom zaštićenom području.