'Povijest ne smijemo zaboraviti, jer narod bez povijesti je narod bez budućnosti'

Nakon proglašenja samostalnosti i suverenosti, na današnji dan prije dvadeset i osam godina, Republika Hrvatska je postigla međunarodno priznanje svoje neovisnosti, čime joj je na taj povijesni dan priznato mjesto među slobodnim nacijama.

Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. godine, kao neovisnu i suverenu državu priznalo je svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice, a ubrzo nakon toga priznanje je uslijedilo i od Austrije, Bugarske, Kanade, Mađarske, Malte, Poljske, Norveške i Švicarske. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države. Priznanje su i prije navedenog datuma uputili Island (19. prosinca 1991.), Sveta Stolica i San Marino (13. i 14. siječnja 1992.), a tijekom jeseni 1991. godine Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje i same u to vrijeme još nisu bile međunarodno priznate. Istoga datuma, šest godina kasnije,  1998. godine Republika Hrvatska je okončala i mirnu reintegraciju u ratu okupiranog hrvatskog Podunavlja.

Čestitku povodom obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske uputio je župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar.

- Međunarodnom priznanju Republike Hrvatske prethodila je povijesna odluka Sabora Republike Hrvatske, koji je jednoglasno donio sudbonosnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Na ovaj datum prisjećamo se i svih stradanja, muka i patnji  kroz koje je hrvatski narod prošao na putu stvaranja neovisnosti i samostalne države. S posebnim pijetetom prisjećamo se onih koji su u taj put ugradili ono najvrijednije, a to je vlastiti život. Za tu im, najvišu i najveću moguću žrtvu, dugujemo neizmjernu zahvalnost i poštovanje. Danas, 28 godina nakon što je međunarodno priznata, Republika Hrvatske je ponosna punopravna članica Europske unije, koja je s prvim otkucajima nove, 2020. godine počela i sa svojim prvim predsjedanjem Vijećem EU-a. Povijest ne smijemo zaboraviti, jer narod bez povijesti je narod bez budućnosti - prema kojoj treba biti okrenut. Na svima nama, ali i na svakoj Vladi, sadašnjoj i budućima leži velika odgovornost da unapređujemo društvo - da  razvijamo društvenu solidarnost i pravednost, kulturu dijaloga te da gradimo sustav političke stabilnosti, pravne sigurnosti i gospodarskog rasta. To je jedini način da brojne žrtve koje su morale biti podnijete kako bi se ostvario tisućljetni hrvatski san, ne bi bile uzaludne - rekao je Kolar.